U sjeveroistočnom dijelu Rumunjske, u županiji Alba, kanadska rudarska kompanija Gabriel Resources u suradnji s Rumunjskom vladom započela je sprovoditi projekt, koji bi mogao izazvati najrazorniju ekološku katastrofu u europskoj povijesti. U pohlepi za zlatom i profitom kuće, sela i čitava jedna prekrasna planinska oblast bit će pretvoreni u mrtvu, opustošenu zemlju.     
    Suočeni s općom pohlepom za profitom i slijepim razaranjem na račun osnovnih ljudskih prava i prirodnog okoliša brojne nevladine organizacije u Rumunjskoj pokušavaju predočiti sve opasnosti koje prijete, ukoliko se projekt izgradnje površinskih kopova zlata uz uporabu cijanida doista bude proveo. Naime, po nacrtima projekta planirano je razaranje nekoliko manjih naselja, tako i gradića Roşia Montana, koji je stoljećima bio središte rudarstva i priv-lačio brojne doseljenike iz cijele Srednje Europe. Projektom bi bilo pogođeno više od 3 tisuće ljudi, a pokraj domova bio bi uništen i nemali broj objekata od golemog kulturnog i povijesnog značaja, između ostaloga i arheološka nalazišta iz rimskog i prijehistorijskog razdoblja, stari muzej rudarstva i nekoliko crkava.
PLANIRANA PUSTOŠ: Pučanstvo u Roşia Montani pod stalnim je pritiskom – sve više mladih obitelji pristaju prodati svoje posjede za poprilične novčane iznose i otići u grad, gdje si mogu priuštiti bolji život, dok oni stariji vode donquijoteovsku borbu za ostanak i opstanak. Oni nemaju gdje, ne žele otići. Ipak, najviše zabrinjava ideja samoga projekta. Planine, polja, kuće, groblja, arheološka nalazišta – bit će pokriveno cijanidnim jezerom veličine 800 nogometnih igrališta! Koliku to opasnost predstavlja ne samo za Rumunjsku, već i za cijelu Srednju Europu, jasno je, ako promislimo da je 2 grama cijanida dostatno da usmrti čovjeka, a cijanid (koji inače isparava na 26 stupnjeva Celzija) bit će na otvorenom. Ukupno, 400 hektara zemlje pokrivene cijanidnim jezerom u još 1.200 hektara pustoši.
       Sa beživotnog okoliša ogromni će strojevi izvlačiti zlato tijekom 7-8 godina, nakon čega će napustiti područje, razoreno industrijom i zagađenjem, ogoljeno, beživotno i bez ljudi.
RUMUNJSKA NE ODUSTAJE: Iako suočena pritiscima nev-ladinih organizacija iz zemlje i iz inozemstva, te najzad i od EU, Rumunjska vlada ne želi odustati od ugovora s kanadskom kompanijom i trudi se projekt predstaviti kao bezopasan i dobro promišljen. Da to nije tako, jasno je svima, a izlijevanje cijanida u rijeku Someş u proljeće 2000. godine, koje je izazvalo izumiranje živog svijeta u Tisi čak i u Vojvodini, dovoljno je upozorenje.
  No, za provedbu projekta Rumunjska treba suglasnost vlada sviju susjednih zemalja, te ostaje nada da će nadležni u Vladi Srbije biti svjesni opasnosti. Nažalost, naša je javnost premalo obaviještena o svemu da bi mogla reagirati. Suradnici mirovnog instituta PATRIR u Cluju u listopadu prošle godine organizirali su prosvjede tijekom Marša solidarnosti, dugog oko 200 km, i zajedno s drugim organizacijama poslali poruke susjedima da se jedino uz njihovu pomoć može spriječiti novi Černobilj.