U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije 29. 4. održan je sastanak s predstavnicima najvećih mljekara u zemlji, među kojima su bili Imlek, Mlekara Ub, Somboled, Šabac, MEGGLE, Mlekara Lazar i Milk House. Sastanak je okupio ključne aktere sektora radi dogovora o mjerama za sustavno unaprjeđenje mljekarstva i jačanje otpornosti na tržišne izazove. Ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić istaknuo je da je glavni cilj jačanje partnerstva između Ministarstva, proizvođača i prerađivača, kako bi se zajedničkim snagama odgovorilo na aktualne probleme u sektoru. Na sastanku je konstatirano kako postoji ozbiljan problem s viškovima mlijeka, ali i s kvalitetom sirovine, što je dodatno otežano pojavom aflatoksina. Ova situacija negativno se odrazila na mogućnost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda. Ministar Glamočić naglasio je kako je zaštita domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda apsolutni prioritet. U tom smislu, Ministarstvo je donijelo odluku o zaustavljanju izdavanja uvoznih dozvola za mlijeko, mliječne proizvode i proizvode na bazi palminog ulja koji zamjenjuju mlijeko, kako bi se stabiliziralo domaće tržište i spriječilo dalje gomilanje zaliha. U cilju veće transparentnosti i zaštite potrošača Ministarstvo je najavilo i novu uredbu kojom će se jasno definirati obveza deklariranja proizvoda koji sadrže palmino ulje. Proizvođači i prerađivači jednoglasno su podržali ovu inicijativu, a uredba bi trebala stupiti na snagu u roku od mjesec dana. Također, Ministarstvo je najavilo izmjene Zakona o poljoprivredi kojima će se propisati obvezni rokovi plaćanja za lako pokvarljive proizvode, kako bi se dodatno zaštitili interesi domaćih proizvođača i prerađivača. U suradnji s Ministarstvom trgovine radit će se i na kontroli trgovačkih marži za mlijeko i mliječne proizvode. Sve mljekare pozvane su da Ministarstvu dostave podatke o trenutnim zalihama kako bi se zajednički definirale mjere za smanjenje viškova bez ugrožavanja tržišne stabilnosti. Ministarstvo je zaključilo da ostaje posvećeno sustavnom pristupu u suradnji s proizvođačima i mljekarama, uz stalnu i konstruktivnu komunikaciju, kao ključnom alatu u suočavanju s izazovima koji pogađaju ovaj važan poljoprivredni sektor.

Sve manje profita, sve više neizvjesnosti

Trenutna situacija u grani proizvodnje mlijeka daleko je od sjajne, što naš sugovornik Tomica Vuković potvrđuje. S pedeset i nešto dinara, litra mlijeka je jeftinija od pola litre flaširane vode. Svi indikatori ukazuju na to kako postoji višak mlijeka, a istodobno cijena otkupa mlijeka mu je smanjena za dva dinara u odnosu na prošli obračun. Na isplatu premije za mlijeko za četvrti kvartal 2024. godine Tomica je čekao do ponedjeljka, 5. svibnja, što također predstavlja jednu od poteškoća u proizvodnom ciklusu. Ranijih godina u svibnju su stizale premije za prvi kvartal tekuće godine.

»O smanjenju cijene otkupa mlijeka nisam dobio nikakvu obavijest, već sam to mogao vidjeti samo na obračunu. Ljudi pričaju svašta, ima mnogo glasina oko potencijalnih smanjenja premija, ali se zaista nadam kako do njih neće doći. Zbog problema koje sam imao s aflatoksinom u mlijeku moram kupovati gotovu hranu za svoje krave, ne mogu ih hraniti vlastitim kukuruzom kojeg sam proizvedem. Sve to povećava inpute proizvodnje, što automatski smanjuje profit. Ekonomska isplativost proizvodnje mlijeka postala je vrlo upitna. Mi već dugo godina razmišljamo o prelasku na tovno govedarstvo, što također ima svojih prednosti i nedostataka. Ako se riješimo krava, nećemo više imati vlastitu telad nego ćemo potpuno ovisiti o kupovini. Potražnja za teladima je velika, a ona su izuzetno skupa. Ako se netko odluči za kupovinu teleta od otprilike 170 kg, mora biti spreman izdvojiti oko tisuću eura. Telad stara 20-ak dana koštaju između 600 i 700 eura, što uključuje dodatnu brigu o njima; treba ih dojiti bar mjesec i pol, neka se razbole i čak uginu, a gdje je još računanje rada i izdvojenog vremena uz sve to. Nekada su se za tisuću eura kupovala telad spremna za tov bez ikakvih dodatnih komplikacija. Ljudi su prije išli i gledali telad, birali koja im se sviđaju, a sada se telad kupuju preko interneta, samo da je što jeftinije i da što prije stigne«, govori nam Tomica Vuković.

Isplativost mljekarstva upitna

U daljnjem razgovoru sugovornik nam objašnjava kako postoje dvije opcije za podnošenje zahtjeva za isplatu premija za mlijeko. Prvi, lakši, jeste da u ime poljoprivrednika, mljekara podnosi zahtjev za isplatu Ministarstvu, a drugi je da poljoprivrednik sam prikupi dokumentaciju i podnosi je u momentu kada se raspiše poziv za premije. Međutim, kako kaže Tomica, 90% poljoprivrednika skine sa sebe tu obvezu i prepusti mljekarama podnošenje tih zahtjeva. U tom slučaju mljekare dobijaju novac koji kasnije prebacuju poljoprivrednicima na račun. Na pitanje je li došlo do poskupljenja ostalih inputa u odnosu na prošle godine, Tomica nam govori kako je cijena osnovnih sirovina bilo koje prerađene gotove hrane za stoku, poput kukuruza i ostalih žitarica, sada u trendu opadanja, a prodajna cijena gotove hrane nikako ne prati trend pada cijene tih osnovnih komponenti.

»Kakvo god da je trenutno stanje osnovnih sirovina na tržištu, gotova hrana za stoku ima svoju cijenu i ne mijenja se. Tu su naravno i veterinarske usluge koje se svake godine malo podignu, a cijena mlijeka je u padu. Same te činjenice mogu dovesti u pitanje isplativost rada. Četrdeset pet godina stvaralo se naše imanje, gradili smo štale, ulagali u genetiku stada, a sada se pitamo ima li smisla nastaviti s radom«, govori nam Tomica Vuković.

Nastavlja kako se nada da će novi ministar poljoprivrede, kojemu je stočarstvo struka, imati više sluha za njih i probleme s kojima se susreću.

Situacija u mljekarstvu u Srbiji jasno pokazuje da su potrebne hitne i koordinirane mjere kako bi se spriječilo dalje urušavanje ove grane poljoprivrede. Dok Ministarstvo poljoprivrede najavljuje sistemske korake i propise s ciljem zaštite domaće proizvodnje, na terenu se i dalje osjeća nesigurnost, posebno među malim i srednjim proizvođačima. Bez jasnih garancija, redovitih isplata i pravednog otkupnog sistema sve je više onih koji razmišljaju o odustajanju od proizvodnje ili prelasku na alternativne djelatnosti. Ostaje nada kako će budućnost donijeti konkretna rješenja koja neće ostati samo na riječima.

Ivan Ušumović