U proteklih tjedan dana tragični događaji na Kosovu postali su jedna od udarnih tema u svim svjetskim medijima. Štoviše, kada je riječ o srpskim medijima, glavna i jedina tema i dalje je kosovska kriza, te je pozornost domaće javnosti usmjerena isključivo u tom pravcu. Ovakva medijska fiksacija nosi sa sobom nekoliko negativnih posljedica, kao što je zanemarivanje drugih važnih tema kojima bi se nova Vlada trebala baviti.
    Nažalost, u Srbiji se ovih dana otkrivaju i mnogo veći problemi. Naime, u četvrtak navečer, 17. ožujka, skoro simultano su spaljene džamije u Beogradu i Nišu, dok su sljedećeg dana kamenovana veleposlan-
stva Albanije i Republike Hrvatske u Beogradu, a razbijani domovi i dućani Albanaca u Nišu, Čačku, Leskovcu, te u »tolerantnim« vojvođanskim gradovima, Novom Sadu, Somboru, Apatinu, pa čak i u Subotici. U oba slučaja, policija nije spriječila nasilje, vodeći se »linijom manjeg otpora«, a sve u cilju minimiziranja ljuds-kih žrtava, kako kaže ministar policije Dragan Jočić. Žalosna je činjenica da kada god srpski narod proživljava nekakvu krizu, manjine u Srbiji dolaze pod udar ekstremističkih elemenata društva.
EKSTREMIZAM NA DJELU: Čak i površni osvrt na bližu i daljnju prošlost potrvrđuje istinitost iznesene teze da ma-njine u Srbiji redovito dolaze pod udar, kada god se zemlja nađe u krizi. Od početka jugoslavenskih ratova 1991. godine pa sve do danas, evidentno je ugrožavanje nacionalnih i vjerskih manjina u trenutcima prevrata i kriza. Ne treba mnogo podsjećati na zastrašivanja i protjerivanja pripadnika manjina tijekom burnih dešava-nja iz 1991., 1995., i 1999. godine.
    No, i mnogo manje krize uspješno su poslužile kao paravan za napad na ma-njine. Iz bliže prošlosti vrijedi pripomenuti mnogo-brojne napade na hrvatsku nacionalnu zajednicu za vrijeme vakuuma u vlasti nastalog neposredno nakon prijevremenih prosinačkih izbora. Spaljivanje džamija u Beogradu i Nišu se ne smije tretirati tek kao izolirani incident upravo zbog povijesti ekstremizma u Srbiji, već kao manifestacija jednog temeljnog problema društva, zahtijeva sustavan i ozbiljan pristup.
LEGITIMIZACIJA PORAŽENE IDEOLOGIJE: Pažljivi promatrači trenutne situacije u Srbiji neće propustiti uočiti da razvoj događaja na Kosovu ide u prilog tezi da se Milošević, u biti, samo borio protiv albanskog terorizma, nastojeći da zaštiti srpski narod na tom području (baš kao i u Hrvatskoj i BiH). Po toj logici, je-dina Miloševićeva pogreška je bila to što je izgubio tzv. medijski rat, te je međunarodna zajednica tobože krivo shvatila prirodu problema.
 Treba reći da je takva ideologija u potpunosti zločinačka i anticivilizacijska. Milošević, ako je ikoga štitio, štitio je sebe i svoj položaj, iskorištavajući objektivne probleme u socijalističkoj Jugoslaviji s početka devedesetih godina. Njegov način tretiranja tih problema izravno je doveo prvo do porasta tenzija, a potom i do oružanih sukoba. Slično je bilo i na Kosovu – Miloševićev tretman Albanaca samo je radikalizirao njihovo tradicionalno zatvoreno i nepovjerljivo društvo. U neku ruku, bez Miloševićeve svesrdne pomoći grupa kriminalnih odmetnika udruženih u tzv. »Oslobodilačku vojsku Kosova« nikada ne bi postala legitimni općenacionalni pokret oslobođenja. Upravo zato ekstre-mistički krugovi na Kosovu otvoreno priželjkuju povratak pripadnika bivšeg režima na vlast u Srbiji. Prema tome, samo zato što je sada postojanje albanskog tero-rizma postalo očito i međunarodnoj zajednici, ne znači da srpski (državni) terorizam nikada nije ni postojao.
    Kosovska kriza stoga naglašava nemogućnost iznalaženja rješenja za neke važne unutrašnje probleme srpskog društva. Jedan od tih problema se svakako tiče suočavanja s prošlošću, kao i margina-lizacije ekstremnih elemenata društva koji i dalje nesmetano niječu pravo na različitost. Parafrazirat ćemo riječi predsjednika Skupštine Vojvodine Nenada Čanka: Srbija više nije dovoljno snažna da bi bila agresivna na vanjskom planu, ali je i dalje dovoljno snažna (i motivirana) za nasilje nad tzv. »unutrašnjim neprijateljem« – uloga koja se često nameće manjinama svih provenijencija.