Odlukom Hrvatskog sabora ova 2025. godina proglašena je »Godinom obilježavanja 1.100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva«. Inicijativu za to podnijeli su Družba Braća hrvatskoga zmaja i Matica hrvatska, uz potporu Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Diljem Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini i drugdje gdje žive Hrvati, započeo je niz raznih manifestacija (poput izložbe »Duvno polje – kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava« u zagrebačkom Etnografskom muzeju) i proslava u spomen na vladara Tomislava kojeg je u pismu iz 925. papa Ivan X. nazvao »kraljem Hrvata« (rex Chroatorum), pa se ta godina od 19. stoljeća smatra godinom kada je Hrvatska od kneževine postala kraljevina. Odnosno, prema mišljenju starije historiografije, kako navodi povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, te se godine Tomislav okrunio za kralja, premda o samoj krunidbi u povijesnim izvorima nema nikakvih podataka, kao niti o Duvanjskom polju kao mjestu krunidbe.
Smatra se kako je spomenuti događaj imao ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Jednako tako, s početkom Hrvatskog Kraljevstva, koje je pripadalo zapadnom kršćanskom naslijeđu, na hrvatskim se prostorima pojavljuju prvi dokumentirani spisi o glagoljici i crkvenoslavenskom jeziku u bogoslužju, koji će u idućim stoljećima postati kulturnim i identitetskim obilježjem Hrvata.
Programi tijekom godine
Prema pisanju medija, »Godina obilježavanja 1.100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva« jedinstvena je prilika za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu koji su obilježili proteklo tisućljeće. U obilježavanje ove važne obljetnice uključit će se važne nacionalne kulturne i obrazovne institucije, a od Vlade Hrvatske ključnu ulogu u pripremi programa i financiranju aktivnosti imaju Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Hrvatska biskupska konferencija i Družba Braća hrvatskoga zmaja pripremili su sveobuhvatne programe obilježavanja ove istaknute obljetnice baš kao i pojedini gradovi i županije u Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo kulture i medija koordinira pripremu središnje izložbe koja će na jesen biti otvorena u Galeriji Klovićevi dvori, koju je inicirao Hrvatski državni arhiv uz sudjelovanje brojnih kulturnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj, a kojom će se ukupnoj hrvatskoj javnosti predstaviti svi bitni elementi hrvatske državnosti u razdoblju od prvih hrvatskih vladara do 1918. godine.
Hrvatska biskupska konferencija u svibnju u Splitu organizira međunarodni znanstveni skup »Početci Kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1.100. obljetnici« u čiju se organizaciju uključio i Arheološki muzej u Splitu, koji u isto vrijeme najavljuje otvorenje izložbe »Crkvene prilike u Hrvatskom Kraljevstvu od 9. do 11. stoljeća« o splitskim crkvenim saborima koji su od iznimne važnosti za poznavanje i tumačenje crkvenog ustroja hrvatske srednjovjekovne države.
U suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih organizira Vjeronaučnu olimpijadu na temu 1.100. godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskog Kraljevstva. Glazbeno-scenska djela posvećena kralju Tomislavu bit će izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Splitu.
Družba Braća hrvatskog zmaja osmislila je tridesetak raznih projekata od kojih se ističe podizanje spomenika Dolazak Hrvata na Jadran na nekom od frekventnih mjesta na autocesti Zagreb – Dubrovnik koja bi, po zamisli Družbe, trebala dobiti ime Autocesta kralj Tomislav. Također se planira katalogizirati i mapirati sva spomen-obilježja podignuta u počast tisućitoj obljetnici Hrvatskog kraljevstva, zasaditi 1.100 stabala lipe u Petrinji, objaviti Leksikon Hrvatskog Kraljevstva i kralja Tomislava te niz drugih publikacija.
Tko je bio Tomislav?
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, Tomislav je bio hrvatski vladar približno od 910. do 928. godine. Njegovo podrijetlo nije poznato, ali je vjerojatno potjecao iz dinastije Trpimirovića. Toma Arhiđakon zabilježio je da je Tomislav bio knez (dux) 914. god., što je jedini potpuno pouzdani podatak o njemu. Ostali podatci potječu iz potonjih ili nepotpuno pouzdanih izvora. Na temelju djela Historia salonitana maior (XVI.–XVII. st.), koje sadrži bilješke o splitskim crkvenim saborima 925. i 928., te pisma papa Ivana X. i Lava VI., zaključuje se da je Tomislav bio prvi hrvatski vladar koji je koristio naslov kralja (rex), te da je upravljao dalmatinskim gradovima i otocima, koji su inače bili u vlasti Bizanta. No, Tomislav se spominje samo u svezi s prvim saborom, pa se ne zna je li pribivao i drugomu i je li tada još uopće bio živ. Tek u XIX. st. Franjo Rački i Ivan Kukuljević Sakcinski pišu o Tomislavu kao prvome hrvatskom kralju, koji se okrunio 925. nakon pobjeda nad Mađarima i Bugarima. Slobodno protumačivši podatke iz Ljetopisa popa Dukljanina Kukuljević je stvorio tezu o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju. Kult Tomislava kao prvog okrunjenoga hrvatskoga kralja održao se unatoč potonjim kritičkim osvrtima hrvatskih povjesničara na historiografska tumačenja XIX. stoljeća.
Milenijske proslave i u Vojvodini
Prije stotinu godina, 1925., diljem Kraljevine SHS organizirane su proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Središnje proslave održane su u Zagrebu. U Subotici su bile dvije milenijske proslave: prva, projugoslavenska, bila je manjeg opsega i održana je 8. rujna pod patronatom gradskih vlasti i Sokolske organizacije, a druga, veća i masovnija, održana je 20. rujna, pod vodstvom hrvatskih udruga (u prvom redu Hrvatskog pjevačkog društva Neven) i Bunjevačko-šokačke stranke. U Srijemskoj Mitrovici proslava je bila 11. listopada.
Istom prigodom u mnogim su mjestima sa značajnim hrvatskim stnovništvom postavljene spomen-ploče u čast kralja Tomislava, pa tako i u Subotici, Srijemskoj Mitrovici, Petrovaradinu, Zemunu, Golubincima, Šidu i Moroviću. U srijemskim mjestima ploče postoje i danas dok to nije slučaj sa Suboticom gdje je ploča bila postavljena na zgradi žandarmerijske komande na Trgu kralja Tomislava (ugao Ulice Sándora Petőfija i Karađorđeve ceste). Opširnije o milenijskim proslavama u Vojvodini planiramo pisati tijekom godine.
Hrvati iz Vojvodine dali su svoj prinos i kada je riječ o poznatoj monumentalnoj skulpturi s prikazom kralja Tomislava na konju postavljenoj kod željezničkog kolodvora u Zagrebu. Skulpturu je izradio kipar Robert Frangeš Mihanović (1872. – 1940.) podrijetlom iz Srijemske Mitrovice.
Ovogodišnja, 1100. obljetnica planira se obilježiti i u Srbiji. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata planira, u suradnji s Katoličkom crkvom, organizirati program koji će uz svetu misu sadržavati i izložbu o milenijskoj proslavi Hrvatskog kraljevstva 1925. u vojvođanskim mjestima.
D. B. P.
