Poslije duge, sumorne zime u kojoj su suvereno vladali sivi hladni dani, konac ožujka donosi smjenu godišnjih doba, u kojem se na vremenski prijestol vraća, po mišljenju mnogih najljepše godišnje doba, proljeće.
    A novi vladar u miraz svim Zemljanima donosi prekrasan dar za kojim su žudjeli tijekom proteklih mjeseci – Sunce koje, oslobođeno zimskih stega, ponovno počinje sjati toplinom bez koje nema života.
SUNCE: Generički gledano, Sunce je zvijezda koja zahvaljujući gravitacijskim efektima svoje iznimne mase dominira planetarnim sustavom u kojem se nalazi i naš planet. Zahvaljujući radijaciji koju oslobađa u vlastitoj elektromagnetskoj energiji, ova sjajna zvijezda snabdijeva, direktno ili indirektno, nužnim energetskim potencijalom svaki oblik razvijanja života na Zemlji, prije svih proces fotosinteze u biljnom svijetu, kojom dolazi do pretvorbe svjetlosne energije u kemijsku. Specifičnim položajem u kozmosu, Sunce kontrolira orbitu planeta u neposrednoj »okolici«, tvoreći tzv. Sunčev sustav kojemu uz naš planet pripadaju još i: Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. Izvori sunčevog magnetskog potencijala nalaze se u specifičnim promjenama na njegovoj površini, nazvanim »sunčeve pjege«, a koje djeluju u određenim vremenskim ciklusima (najdulje do 11 godina) i direktno utječu na Zemljino magnetsko polje.
    Sunce se rotira u periodu od 25 dana (ekvator), promjer koji zahvaća prostire se na 1.400.000 km u masi koja je 330.000 puta veća od Zemlje, s temperaturom od 15.000.000 Celzija u jezgri i 5.500 C na površini.
ENERGETSKI POTENCIJAL: Poput brojnih drugih zvijezda i Sunce se sastoji ponajviše od vodika (71 posto), potom helija (27 posto) i ostalih težih elemenata (2 posto). U specifičnim uvjetima ogromne toplotne energije i gustoće koja je 150 puta veća od vode, jezgra individualnih atoma vodika dolaze u interakciju, pod nuklearnom fuzijom, i dolazi do stvaranja energije u formi gamma zračenja. Oslobođena energija jednaka je snazi 100 bilijuna hidrogenskih bombi od jednog megatona koje bi detonirale u jednoj sekundi. Proizvedena energija transportira se putem zračenja do površine Sunca
ZEMLJA – SUNCE: Udaljenost od Sunca: 149.600.000 km
Revolucija oko Sunca: 365,2 dana
Rotacija: 23,9 sati
BUDUĆNOST SUNCA: Zbog svoje specifične blizine Zemlji Sunce je od davnina bilo predmet čovjekova izučavanja. Stari Kinezi su znali za sunčeve pjege još 200 godina prije Krista, ali ih je znanstveno zabilježio Galileo 1611. godine, koristeći tek izumljeni teleskop. Njegova zapažanja otvorila su nove teorije i postavile suvremenu teoriju glede nastanka sjajne zvijezde. Pretpostavlja se da je Sunce nastalo prije 4,5 bilijuna godina, a prema znanstvenim proračunima količine vodika dostatne su i za sljedećih 4,5 bilijuna godina. Kada se resursi energetskog potencijala iscrpe, Sunce će postati hladnija divovska crvena zvijezda, 10.000 puta svjetlija nego što je to danas, nastavljajući sa sagorijevanjem helija u svojoj jezgri još najmanje pola bilijuna godina.
SUNCE I ČOVJEK: Znanost i povijest su ipak, prečesto, i suviše daleko od obične čovjekove spoznaje o sjajnoj zlatnoj zvijezdi koja nam sja s nebeskog svoda. Pa ipak, svi se radujemo prvim jačim zrakama proljetnog sunca koje će uskoro, iskreno se nadamo, otjerati zimu na višemjesečni odmor. Dobro nam došlo!