Nakon održanih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj na kojima je Hrvatska demokratska zajednica osvojila najveći broj mandata (61), ali nedovoljno za formiranje vladajuće većine i izbor Vlade, intenzivno se odvijaju pregovori o sastavljanju nove vlasti. Socijaldemokratska partija i Rijeke pravde osvojile su 42 mandata, treći po snazi je Domovinski pokret s 14 zastupnika, zatim slijede Most s 11, Platforma Možemo! s 10, Istarska demokratska stranka ima 2, Nezavisna platforma Sjever 2, te Fokus Republika 1 zastupnika, a u formiranju većine kao i Vlade važnu grupaciju čine i osam zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Pregovori i procjene o tome tko će uspjeti okupiti većinu od najmanje 76 zastupnika, koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i novi saziv hrvatskog parlamenta mogu se odvijati, zbog ponovljenih izbora na dva biračka mjesta i zakonskih rokova, do druge polovice svibnja.
Kako je glasala dijaspora?
U ukupnom broju izabranih zastupnika HDZ-a tri su izabrana u 11. izbornoj jedinici u kojoj je glasala dijaspora. Naime, od ukupno osam lista, sva tri zastupnička mandata osvojila je lista HDZ-a kojoj je nositelj bio Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Za ovu listu, na kojoj je bila i kandidatkinja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, aktualna predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, glasalo je 32.108 (79,45 %) birača. Za Most je glasalo 2.684, za Hrvatsko bilo 2.469, za Platformu Možemo! 1.242, Odlučnost i Pravednost 845, A-HSP Dražen Keleminec 445, za Stranku Ivana Pernara 417 i za Fokus Republiku 202.
U inozemstvu je pristupilo glasanju 41.120 birača, važećih listića bilo je 40.412 a nevažećih 695. Birači su mogli iskoristiti i preferencijalni glas pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi. Tako kandidat koji osvoji najmanje 10 posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno o tome gdje je smješten na listi. Iako 11. izbornu jedinicu praktično čini cijeli svijet, jer su se izbori za Hrvatski sabor u inozemstvu održali u 41 državi, od važećih listića najveći dio, njih čak 33.806, dolazi iz Bosne i Hercegovine.
Na pobjedničkoj listi HDZ-a najviše glasova, njih 7.967 osvojio je nositelj liste Zvonko Milas, zatim Dario Pušić, 3.887 glasova i Radoje Vidović 3.499, koji su i osvojili zastupničko mjesto. Jasna Vojnić je osvojila ukupno 823 glasa, od toga u Srbiji 686, u BiH 87 i 52 u drugim državama.
Druga lista na kojoj su bili i kandidati iz Srbije je bila lista Fokus Republika s nositeljem liste dr. Tomislavom Stantićem. Ova je lista osvojila ukupno 202 glasa, od toga 89 u Srbiji. Tomislav Stantić je na ovoj listi osvojio najviše glasova, ukupno 86.
Mobiliziranje glasača u Srbiji
»Mobiliziranje svih koje okuplja Hrvatsko narodno vijeće (HNV), mjesnih odbora i podružnica DSHV-a, članova udruga koje promiču kulturu Hrvata bilo je iznimno«, objavio je na društvenim mrežama predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov, navodeći kako je riječ o najvećem broju izašlih na hrvatske izbore od kada Hrvati u Srbiji sudjeluju u političkim procesima matične države. Po njegovim riječima rezultat je to kampanje putem društvenih mreža, pozivanja i organiziranja članova udruga za koje je organiziran prijevoz do Subotice i Beograda iz svih mjesta u kojima žive Hrvati.
Konzul-savjetnik u hrvatskom konzulatu u Subotici Zdravko Vincelj izjavio je da su dva izborna dana protekla mirno i dostojanstveno. Nije bilo zastoja, ni bilo kakvih problema i pored povećanog interesa za glasanje.
Prema neslužbenim procjenama, glasačko pravo ima oko 35.000 hrvatskih državljana koji u Srbiji borave privremeno ili trajno.
Na parlamentarnim izborima 2020. u Srbiji je glasalo 416 birača, a 2016. njih 327.
Kandidatkinja na listi HDZ-a Jasna Vojnić vjeruje kako je ovo novi početak za Hrvate u Srbiji.
»Premda smo izlaznost na izbore za Hrvatski sabor u Srbiji utrostručili, dobrobit za našu zajednicu ovoga puta nemjeriva je brojkama. Ono što je premijer Andrej Plenković i Hrvatska demokratska zajednica učinila uračunavajući Hrvate u Srbiji u svoje programe, tek će se višestruko umnožiti. Zajedništvo koje smo u ovih mjesec dana imali, motivacija i ponos među pripadnicima naše zajednice, angažiranost koordinatora u stvaranju mreže, timski rad, širenje vidljivosti i prostora za nove ljude u zajednici, spremnost pojedinaca da voze preko 100 km da bi dali svoj glas i želja mnogih da tek ulože dodatni napor za konačno stjecanje hrvatskog državljanstva, uistinu nema cijenu. Koordinacija od strane DSHV-a i dosadašnji rezultati rada Hrvatskog nacionalnog vijeća učinili su da na samo dva glasačka mjesta u Srbiji članovi zajednice, od kojih mnogi nemaju hrvatsko državljanstvo zbog otežanih i višegodišnjih procedura, svoju vjeru u opstanak i razvoj pretoče u glasove. Za sada još uvijek, u apsolutnom broju ne prevelike, ali vjerujemo da je za Hrvate u Srbiji ovo tek jedan novi početak«, kazala je Vojnić.
J. D.
