Vizualni identitet je ključna stvar u globalnom svijetu, a proizvodi koji ga nemaju izgube se, što je slièno i s državama 

HR: Zalažete se za redizajniranje hrvatskih nacionalnih obilježja, čak i zastave?
Hrvatska je 1990. godinu dočekala takoreći nespremna, s političarima koji su podrijetlom iz političke 1971. godine. Bili smo jako sretni što smo dobili državu, a na dizajn nacionalnih obilježja nije se dovoljno »pazilo«. Moj projekt zastave datira iz srpnja 1990. godine. Nikad nisam kontaktirao nekog političara i zagovarao svoj prijedlog. Milim da to nije posao ni projekt neke političke osobe ili stranke već da takav projekt pripada cijelome narodu. Stoga sam projekt plasirao samo u medijima.
A o čemu se radi? Radeći analize, došao sam do zaključka da skoro nijedna država u Europi nema grb na zastavi. Ima ga samo kralj Juan Carlos I. povremeno na španjolskoj zastavi, te mlade države kao Slovenija i Slovačka. Prema mojoj ideji hrvatska bi trobojnica trebala biti zamijenjena površinom kvadrata po cijeloj zastavi, ali bi postojali i plavi kvadrati, a ne samo crveni i bijeli. Hrvatska ima more i plava bi boja to simbolizirala.
Zastava je danas postala osnovica za »brendiranje« jedne zemlje i njezinih proizvoda, predložak za njihovu izdvojivost i prepoznatljivost u svijetu. Tako IBM ima točno 13 linija kao američka zastava. Što se tiče Hrvatske, ljudi žale što »Pliva« više nije hrvatska tvrtka. Po definiciji slobodnog protoka kapitala, ljudi i robe ona i može biti bilo čija. Ali, ako bismo imali vizualni identitet Hrvatske, ona bi uvijek bila naša. S tim u vezi, valja primijetiti i da voda »Jana«, koja se dobro prodaje na američkome tržištu, nema naše poznate crveno-bijele kockice.

Davor Bašić Palković

Opširnije u tiskanom izdanju i u internetskom izdanju za pretplatnike