Republički zavod za statistiku proveo je popis stanovništva, kućanstava i stanova od 1. do 31. listopada 2022., a rezultati su objavljivani tijekom ove godine. Svaku knjigu rezultata smo analizirali s posebnim osvrtom na hrvatsku nacionalnu manjinu, tj. mjesta gdje žive Hrvati, a za ovaj posljednji ovogodišnji broj objedinili smo sve rezultate i istaknuli interesantne odnose.
Hrvati katolici
Prema rezultatima Popisa, u Srbiji živi 6.647.003 stanovnika, među kojima ima 39.107 Hrvata koji čine 0,59 % ukupnog stanovništva. Veći relativan udio od Hrvata u ukupnom stanovništvu Srbije 2022. godine, uz, dakako, Srbe kao najbrojniju zajednicu (80,64 %), imali su: Mađari (2,77 %), Bošnjaci (2,31 %), Romi (1,98 %), Albanci (0,93 %), i – prvi puta – Slovaci (0,63 %).
Broj izjašnjenih Hrvata najniži je u posljednjih stotinjak godina. U povijesti modernih popisa stanovništva u Srbiji najviše je Hrvata bilo 1961. – 196.409. Od tada do danas broj Hrvata na području današnje Srbije smanjen je za 80 %. U posljednjem međupopisnom razdoblju (2011. – 2022.) broj Hrvata smanjen je za 18.793 osobe, tj. 32,5 % što predstavlja veću stopu depopulacije nego u međupopisnom razdoblju nakon ratova 90-ih. Usporedbe radi, u posljednjem međupopisnom razdoblju ukupan broj stanovnika Srbije smanjio se za 7,5 %.
Demograf i znanstveni savjetnik u trajnom izboru pomoćnika ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Hrvatske dr. sc. Dražen Živić, komentirajući rezultate Popisa rekao je kako struku nije iznenadio pad broja Hrvata i nastavak depopulacije, no da je ipak iznenađujuć njezin intenzitet.
Nacionalna pripadnost se ne poklapa uvijek s materinjim jezikom, što je naročito izraženo baš kod Hrvata u Srbiji. Naime, u Srbiji se od ukupnog popisanog stanovništva izjasnilo da im je materinji jezik hrvatski 12.048, a od 39.107 Hrvata tek jedna četvrtina odnosno 10.737 se izjasnila da im je materinji jezik hrvatski. Polovina, odnosno njih 20.472 se izjasnilo da im je materinji jezik srpski, 217 bunjevački itd.
Kada je riječ o vjeroispovijesti, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji većinski su se izjasnili da su kršćani, njih 35.431, od toga 33.637 katoličke vjeroispovijesti.
Hrvati u Vojvodini
Najveći udio Hrvata živi u Vojvodini, gdje 32.684 pripadnika zajednice čine 1,9 % ukupnog stanovništva.
Hrvati nisu najzastupljenija etnička zajednica niti u jednoj općini ili gradu Vojvodine. Iako disperzirani po cijeloj Vojvodini, najbrojniji su u sjevernobačkom području s 10.646 Hrvata koji čine 6,6 % stanovnika te u zapadnobačkom području sa 7.598 Hrvata koji čine 4,9 % stanovnika.
Udio Hrvata s 5 ili više posto u ukupnom stanovništvu zabilježen je u gradovima Subotici i Somboru i općinama Apatin i Bač. Udio Hrvata između 1 i 5 % u ukupnom broju stanovnika zabilježen je u gradovima Novi Sad, Gradu Srijemska Mitrovica i općinama Kula, Vrbas, Bačka Palanka, Šid, Beočin, Irig, Ruma, Inđija, Stara Pazova i Opovo.
Najveći broj Hrvata živi u Subotici (10.431), a njihov najveći udio u ukupnom broju stanovnika općine je u Apatinu gdje čine 8,9 % mještana.
Ispodprosječno obrazovani
Prema dobnoj strukturi, Hrvati u Srbiji iznadprosječno su stara etnička skupina. Osobe mlađe od 15 godina čine manje od 8 % ukupne populacije zajednice.
Među 36.260 Hrvata u Srbiji starosti 15 i više godina više od polovice završilo je srednju školu (54,4 %), osnovnu (osmogodišnju) školu je završilo 19,7 %, diplomu više ili visoke škole steklo je 19 %, dok je 6,7 % pripadnika hrvatske etničke skupine bez škole ili je završilo manje od osam razreda osnovne škole.
Usporede li se ovi podaci s ukupnim, evidentno je kako je obrazovanje Hrvata u Srbiji ispod prosjeka. Hrvati imaju veći udio osoba bez školske spreme i s nepotpunom osnovnom školom u odnosu na ukupno stanovništvo (6,3 %), a u pogledu udjela završene više ili visoke škole nalaze se ispod prosjeka (ukupno stanovništvo 22,4 %).
Podaci školske spreme prema spolu ukazuju da u hrvatskoj etničkoj zajednici žene češće završavaju više ili visoko obrazovanje.
Popis je pokazao kako grad s najvećim brojem Hrvata u Srbiji, Subotica, ima najveći udio razvedenih – 8,9 % stanovništva starijeg od 15 godina. Inače, udio razvedenih prema posljednjem Popisu najviši je zabilježen do sada i iznosi 6,1 % stanovništva starijeg od 15 godina u državi. Osim razvedenih, povećao se udio stanovništva u izvanbračnoj zajednici na uštrb udjela stanovništva sa sklopljenim brakom.
Iznadprosječan udio izvanbračnih parova ima također grad s najvećim brojem Hrvata – Subotica, gdje ovaj tip obitelji čini 12 % od svih obitelji u gradu.
Promatrajući podatke o obitelji, uočava se da su u mjestima gdje žive Hrvati samohrane majke najbrojnije u Beregu, gdje ovaj tip obitelji čini preko 20 % i više obitelji što je među najvećim vrijednostima u državi.
Sjevernobačko područje Vojvodine, gdje živi najveći broj Hrvata, ima najveći udio osoba s dvojnim državljanstvom u državi – svaki treći stanovnik ima, pored srpskog, još neko državljanstvo, najčešće mađarsko ili hrvatsko.
J. D. B.
