U povodu obilježavanja 100. obljetnice djelovanja sestara Družbe Kćeri milosrđa u Subotici prošlog vikenda, 1. i 2. srpnja, priređen je bogat kulturno-duhovni i stručni program, a središnje euharistijsko slavlje u nedjelju, 2. srpnja, u crkvi sv. Roka predslavio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić u zajedništvu sa svećenicima Subotičke biskupije.

Iz Blata u daleku Suboticu

Dvodnevna proslava počela je simpozijem na kojem se govorilo o blaženoj Mariji Petković, koja je utemeljila redovničku zajednicu Kćeri milosrđa sv. Franje, o djelovanju Družbe Kćeri milosrđa u Subotici, te Družbi Kćeri milosrđa u novoj stvarnosti. Sestra Eleonora Merković, koja je 34. duhovno zvanje s ovih prostora (ŠTO?) za Družbu Kćeri milosrđa, govorila je o dolasku i djelovanju sestara u Subotici. Poslije Prvog svjetskog rata teška situacija u sirotištu u Blatu natjerala je Mariju i druge sestre u milostinju u Slavoniju i Bačku.

»Majka glavarica Marija Propetog Petković 1922. skuplja milostinju, a pomoć je tražila i od ministarstva socijalne skrbi u Beogradu. Vlasti su vidjele kako se ona zauzima za sirotu djecu, pa su je zamolile da svojih šest sestara da za Dječji dom Kolevku u Subotici. Tako su sestre stigle u Suboticu. Dana 2. srpnja 1923. godine sestre su krenule iz Blata na sjever Bačke, gdje su stigle 4. srpnja. Sa sestrama je bila i Marija Petković. Dan po dolasku, 5. srpnja 1923. godine uzima se kao datum otvaranja prve filijale u Subotici«, kazala je sestra Eleonora Merković, govoreći o počecima milosrdnog djelovanja sestara u Subotici.

Sestre su skrbile o djeci bez roditelja, a bilo ih je između 90 i 100, punih 18 godina. Karitativni rad sestara bio je prekinut u Drugom svjetskom ratu za vrijeme mađarske okupacije, kada su mađarske vlasti preuzele upravu Dječjeg doma i otpustile sestre 15. srpnja 1941. godine.

Marija Petković – prvi katolički vrtić u Subotici

Sestre su željele imati vlastitu redovničku kuću u kojoj bi mogle slobodno raditi s djecom i mladima, jer u državnom domu to nisu mogle. Uz pomoć tadašnjeg župnika crkve sv. Roka mons. Blaška Rajića u zaleđu župne crkve kupljena je kuća i odmah je počela gradnja.

»Kuća je financirana od šestogodišnje zarade sestara u Kolevci, prodaje zemlje sestara koje su ušle u samostan i pomoći Grada Subotice. Nakon mnogo poteškoća sagrađen je 1930. godine sadašnji dio samostana i nazvan je Zavod sv. Terezije od Malog Isusa. Iste godine, u rujnu počelo je upisivanje djece u vrtić. Odmah je upisano 70 djece, a kasnije ih je bilo i više«, kazala je sestra Eleonora.

Ovaj vrtić radio je do 1945. godine. Nakon okončanja Drugog svjetskog rata 1945. godine sestrama je stigla naredba da moraju raspustiti djecu u sirotištu i internat. U Zavodu je bilo 14 sestara i trebalo je misliti o izdržavanju pa su sestre održavale crkveno rublje, radile ručne radove, bavile se povrtlarstvom. Uz sve to sestre su 1953. godine u svoje prostorije primile očne bolesnike, na njegu poslije operacije. Značajan datum u stoljetnoj prisutnosti sestara Družbe Kćeri milosrđa u Subotici je 2001. godine (ŠTO?) kada je otvoren je prvi vrtić na hrvatskom jeziku u Srbiji – vrtić Marija Petković – Sunčica. Bio je to ujedno i prvi katolički vrtić u Srbiji i prvi vrtić u Subotici u kojem se radilo, a i danas se radi po programu Marije Montessori.

»Za blaženu Mariju Petković odgoj je bio vrlo bitan i ona je na tome radila cijelog života. Nije donijela neki sustav odgoja, već je sve radila kroz osnivanje Družbe, različitih zajednica i poučavanje sestara. Sestrama je davala upute kako poučavati, kako pristupiti odgoju. Osnivala je sirotišta, zavode. Poslije Blata Subotica je prva filijala. Prilikom odlaska u misije u Južnu Ameriku također osniva zavode i sirotišta koja su i danas aktivna. Taj rad prepoznali su i suvremeni pedagozi koji su Družbu Kćeri milosrđa uvrstili među one ženske redovničke zajednice koje su utjecale na razvoj hrvatskog školstva«, kazala je sestra Jasna Crnković.

Na simpoziju su govorili i mons. Andrija Anišić, prof. dr. sc. Mladen Parlov, sestra Emila Barbarić, sestra Anamarija Vuković, sestra Vlatka Bratinšćak, sestra Danijela Škoro, sestra Jelena Krilić.

Nakon posjeta grobnom počivalištu pokojnih sestara Družbe, uslijedilo je misno slavlje koje je predslavio dr. sc. don Mladen Parlov te kulturno-duhovni program koji je održan u prostoru HKC-a Bunjevačko kolo.

Ovaj značajan jubilej za Hrvate u Srbiji i mjesnu Katoličku crkvu okupio je 30-ak časnih sestara Družbe, a prisutne su bile i časna majka Družbe Kćeri milosrđa Trećeg samostanskog reda sv. Franje s. Fides Babić (poglavarica Družbe) te predstojnica Provincije Krista Kralja s. Mirjam Gadža.

Z. V.