Druga sjednica trećeg saziva Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održana je u Cavtatu 28. i 29. lipnja. Prije same sjednice Savjeta sumirala su se stanja i potrebe Hrvata u svih 12 država kojima koordinira ovo tijelo. Kao zajednički izazovi navedeni su funkcioniranje krovnih institucija, i kadrovski i financisjki aspekt, popis, zaštita i prezentacija kulturne baštine te i (ne)vidljivost zajednica i u svojim matičnim državama i u Hrvatskoj.
Izvjestan Dalićev dolazak
U ime Hrvata iz Srbije događaju je nazočila Jasna Vojnić kao predsjednica Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu.
»Neke od zajednica, kao što su Hrvati u Sloveniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji na žalost se bore još uvijek za priznavanje statusa što onda za sobom povlači i sve ostala prava koje druge zajednice ostvaruju. Neki od zajednica, kao što su Hrvati u Rumunjskoj ili Mađarskoj, zadovoljni su financiranjem od strane svojih matičnih država, ali se Hrvati u Mađarskoj na primjer suočavaju s istim 'Bunjevačkim pitanjem' kao i naša zajednica. Sve ove izazove iznijeli smo pred Savjet i zaključci će uskoro biti formirani a vjerujemo do iduće sjednice da će se Vlada njima i pozabaviti«, rekla je Vojnić.
Prema njezinim riječima, iznijeli su potrebu i kadrovskog snaženje zajednica od strane Ministarstva kulture Hrvatske, kao i njihovu veću angažiranost u slučajevima »otimanja« kulturne baštine.
Istakla je Vojnić kako je dio sastanka bio posvećen sumiranju dojmova i upućivanju čestitki vezanih za otvaranje Hrvatskog doma – Matice koji je, kako je rekla, zaista ostavio veliki dojam na sve. Na sastanku je dogovoren i posjet nogometnog izbornika Zlatka Dalića hrvatskoj zajednici u Srbiji.
Državni tajnik Zvonko Milas iznio je sve dosadašnje iskorake i naglasio kako je Vladin Savjet ključno operativno tijelo za razvoj odnosa Hrvatske s Hrvatima izvan njenih granica.
Podsjetio je on kako je Hrvatska stvorila partnerski odnos s Hrvatima izvan Hrvatske te da su Hrvati, neovisno o tome gdje žive, nedjeljiv narod, a Vlada Hrvatske tu nedjeljivost jasno demonstrira.
»Veliki iskoraci su rezultat otvorene komunikacije i neumornog rada, a ova platforma Savjeta je izvrsna poluga za usmjeravanje suradnje, od investicija u turizam koje kontinuirano od devedesetih godina dolaze iz hrvatskog iseljeništva, do borbe za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini«, kazao je državni tajnik.
Intenzivan rad Vlade
Zahvalnost Vladi Hrvatske, Središnjem državnom uredu, kao i svim drugim nositeljima odnosa između Hrvatske i Hrvata koji žive diljem svijeta izrazio je predsjednik Savjeta Ivan Gugan. Istaknuo je on kako Vlada Hrvatske »intenzivno radi na povezivanju iseljene i domovinske hrvatske i integraciji hrvatskih povratnika i useljenika u Hrvatsku, uz posebnu skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i o hrvatskoj nacionalnoj manjini«.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se video vezom članovima Savjeta. Najavio je on, između ostaloga, novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku, koji uskoro ide u javno savjetovanje.
Na sjednici su održana izlaganja i paneli u kojima se govorilo o razvoju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske te o demografiji i povratništvu.
Drugoga dana sjednice Vladina Savjeta raspravljalo se o globalnoj prepoznatljivosti Hrvatske te o vanjskopolitičkom položaju Hrvatske i odrazima na Hrvate izvan domovine.
Z. S. /J. D. B.
