Hrvatska manjina u Srbiji bila je krajem proteklog vikenda u središtu pozornosti i hrvatskih i srbijanskih medija, jer je otvorenje Hrvatskog doma – Matice, čiju je izgradnju financirala hrvatska Vlada bilo povod za još jedan neformalni susret premijera dviju država.
Teško da se u manje od sata, koliko je trajao susret dvaju premijera i zajedničko sudjelovanje u programu svečanog otvorenja Hrvatskog doma – Matice (dok premijerka Brnabić na pol programa nije otišla), moglo bilo što konkretno pokrenuti s poduljeg popisa otvorenih pitanja o koja se desetljećima spotiču hrvatski i srbijanski političari. Iznova i iznova.
»Očito je, odnosi na političkoj razini nisu dobri pa neformalnost susreta, rekao bih, njihova neobvezatnost, logična su posljedica«, kazao je u intervjuu za Hrvatsku riječ bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. A i problemi su toliko olovno teški da se o njima ne raspravlja na marginama nekih drugih događaja već se takvi susreti koji daju konkretne rezultate pripremaju i organiziraju kada je izvjesno da će dogovora i biti. Do toga će trebati još puno vremena, ovakvih neformalnih susreta, spremnosti političkih aktera za teške, pa i u domaćoj javnosti ne baš popularne odluke.
A dogovor oko otvorenih pitanja dviju država značit će i kompromise, popuštanja, suočavanja s mučnim stvarima iz prošlosti. Dvije države od toga su još daleko. Do tada im nitko ne može zamjeriti što održavaju kakvu-takvu razinu uljudnog komuniciranja dvaju susjeda.
Dva susjeda koja ne samo da imaju drugačiji pogled na stvari iz prošlosti već ih razdvajaju i pogledi na sadašnjost. Hrvatska obilježava 10 godina od ulaska u Europsku uniju, Srbija se još batrga između europskog puta i potpore Rusiji. Hrvatska je kao članica NATO alijanse osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i uvela sankcije Rusiji. Srbija je osudila agresiju, ali od uvođenja sankcija nema ništa. I nije tu kraj popisu stvari koji i u današnje vrijeme, osim neriješene granice na Dunavu, razdvajaju dva susjeda.
Z. V.
