Dobna (i spolna) struktura stanovništva predstavljaju najvažnije demografske odlike svake populacije i iz tog razloga ovi podaci prikupljani su u svim popisima. Riječ je o obilježjima bez kojih se ne može u potpunosti sagledati nijedna druga važnija karakteristika stanovništva (ekonomska aktivnost, obrazovni nivo, bračnost, fertilitet, migracije itd.).
Dobna struktura stanovništva formira se u duljem razdoblju, pod direktnim utjecajem rađanja, smrtnosti i obima migratornih tokova. Dobni (i spolni) sastav stanovništva stoga predstavljaju jasnu sliku dosadašnjeg razvoja svake populacije i, istodobno, u velikoj mjeri uvjetuju buduće promjene u kretanju stanovništva.
Osim toga, ovi podaci predstavljaju osnov za izradu procjena i projekcija stanovništva, strategija i politika u vezi sa starenjem, mladima, obrazovanjem i dr., kako za cjelokupnu populaciju tako i za pojedine skupine kao što su nacionalnomanjinske zajednice.
Na osnovu podataka o ovim obilježjima određuju se osnovni kontingenti stanovništva, kao što su: djeca predškolskog i školoobaveznog uzrasta (mlađi od 15 godina), radni kontingent (15-64 godine), stariji od 65 godina i dr.
Na osnovu rezultatata prethodnih popisa dr. sc. Dražen Živić je utvrdio da je u samo jednom međupopisnom razdoblju (2002. – 2011.) broj vojvođanskih Hrvata do 14. godine smanjen za 34,4%, a broj između 15. i 64. godine je smanjen za 18,8%. Koeficijent mladosti je smanjen s niskih 10,8% na 8,5%, a relativan udio radno sposobnih je smanjen sa 67,7% na 66,1%. Relativni udio starih (iznad 65 godina) u ukupnoj populaciji je povećan s 21,2% na 25,3%. Indeks starenja je povećan sa 196,5 na 297,3, što pokazuje da je broj starih trostruko veći od broja mladih.
Prema demografskim projekcijama do 2050. godine pojedine etničke grupe bit će na rubu opstanka, a procesi asimilacije vremenom će dovesti i do »nestajanja« pojedinih etničkih grupa ili njihovog vrlo malog udjela u ukupnom stanovništvu, rekla je svojedobno dr. sc. Milica Solarević za naš tjednik.
Za sada još nisu objavljeni niti su nam dostupni podaci o dobno-spolnoj strukturi pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji, ali se i na temelju objavljenih podataka o dobno-spolnoj strukturi po naseljenim mjestima mogu sagledati određeni procesi opadanja broja stanovnika kao i promjena u pojedinim velikim dobnim skupinama u mjestima u kojima tradicionalno žive (ili su živjeli) Hrvati, a koji su već i ranije na temelju trendova i podataka bili označeni kao nepovoljni, pogotovo kada su u pitanju pripadnici nacionalnomanjinskih zajednica.
U tablici koju donosimo u ovom broju predstavljeni su zbirni podaci po velikim dobnim skupinama (0 do 14 godina, 15 do 64 i preko 65 godina) za gradove, općine i naseljena mjesta koja su tradicionalno naseljena Hrvatima u AP Vojvodini za 2011. i 2022. godinu.
Zbog ograničenog prostora nije uključena i kategorija spol.
J. D.
