U Skupštini Srbije prošloga je tjedna izmijenjen Zakon o izboru narodnih zastupnika, i cenzus od pet posto ukinut je za stranke nacionalnih manjina. Odvjetnika i doktora pravnih znanosti Slavena Bačića upitali smo za tumačenje ove izmjene:
    »Prije svega, treba imati u vidu da se većina izmjena Zakona o izboru zastupnika odnose na glasovanje u inozemstvu, a tek se jedan članak tiče nacionalnih manjina. Također se treba podsjetiti da manjinski politički predstavnici nisu konzultirani kod donošenja ovog propisa, premda bi posve prirodno bilo da se čuo glas manjina o tome na koji način oni vide svoje političko predstavljanje u parlamentu. Ono što smo dobili, to je jedna opća, načelna odredba, prema kojoj stranke i koalicije stranaka nacionalnih manjina sudjeluju u raspodjeli mandata iako za njih glasuje manje od pet posto birača izašlih na izbore. Vjerojatno će bliže ostvarivanje odredbe članka 13. biti regulirano nekim drugim propisom iste ili niže pravne snage (od strane Vlade), ili će to možda učiniti Republička izborna komisija, jer je više nejasnoća u svezi s ovom odredbom. Na primjer, koliko će nacionalne manjine imati zastupnika u parlamentu.
4Što je onda zapravo riješeno ovom izmjenom Izbornog zakona?
Načelno se uvodi princip pozitivne diskriminacije prema manjinama, što je u skladu sa Zakonom o zaštiti prava i slobodnacionalnh manjnina i Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima, ali na jedan prilično ograničen način.
4Važi li i za stranke nacionalnih majina obveza prikupljanja 10.000 potpisa za podnošenje izborne liste RIK-u?
Izgleda da je tako i u tome se sastoji ograničenost uvedenog principa. Naime, Zakon govori o posebnoj evidenciji birača u inozemstvu i posebnim izvodima iz biračkog spiska na osnovi te evidencije, kao i o izvodima iz biračkog spiska za lica koja su u pritvoru ili na izdržavaju zatvorske sankcije, te da broj birača upisanih u posebne izvode iz biračkog spiska ne ulazi u ukupan niti u konačan broj birača. Osim ovih, nema sličnih posebnih evidencija ili izvoda za manjine, iako se moglo pročitati da se manjinske liste biraju na osnovi posebnih izvoda iz biračkog spiska. Dakle, zaključujem da Zakon u tom smislu ne pravi izuzetke za manjine, pa bi i one morale prikupiti isti broj potpisa za izbornu listu (10.000) kao i ostale stranke i koalicije. Naravno, ovo će za većinu manjina biti veoma teško, osim za dvije najbrojnije manjine. Dalje, valja uočiti da je primjena ovog principa ograničena samo na one manjine koje imaju svoje političke stranke. U svakom slučaju, vjerojatno će manjinske stranke biti prisiljene na koalicije, no nisu isključeni ni sukobi interesa različitih manjina.
4Po kojim će kriterijima Republička izborna komisija određivati koje su to stranke nacionalnih manjina?
O tome će RIK odlučivati na temelju svojega diskrecijskog prava kod proglašenja izborne liste, u skladu sa stavkom 2. članka 13. ovoga zakona, a na prijedlog podnositelja liste.