Aktualno

Film »Oluja« preporučan osmacima i srednjoškolcima

Ministarstvo prosvjete Srbije proslijedilo je ravnateljima osnovnih i srednjih škola dopis u kome se navodi mišljenje Zavoda za unaprjeđenje obrazovanja i odgoj, koji preporuča prikazivanje filma Oluja učenicima osmog razreda i učenicima srednjih škola.

Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoj procijenio je da su karakteristike filma Oluja od značaja za obrazovanje i odgoj učenika osnovnih i srednjih škola u Srbiji, piše list Danas.

U dokumentu Zavoda, proslijeđenom Ministarstvu prosvjete, u koji je Danas imao uvid, stoji da se producentska kuća Omega production iz Beograda obratila Ministarstvu prosvjete s molbom za mišljenje i odobrenje za organiziranje projekcija igranog filma Oluja redatelja Miloša Radunovića učenicima viših razreda osnovne škole, kao i učenicima srednjih škola.

»Stručni tim Zavoda za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoj odgledao je s pažnjom film i procijenio njegove karakteristike od značaja za obrazovanje i odgoj učenika osnovnih i srednjih škola. Film, čije je trajanje 156 minuta, za temu ima tragičnu sudbinu srpskog stanovništva protjeranog 1995. godine tijekom hrvatske vojne akcije Oluja, s prostora Dalmacije, Like, Banije, Korduna, na kojem je stoljećima živjelo«, stoji u dokumentu i dodaje se da »u srpskoj kinematografiji do sada nije bilo mnogo djela posvećenih historijskim zbivanjima vremena raspada iz jugoslavenske države i utoliko igrani film Oluja ima poseban značaj«.

Zbog spomenutih karakteristika filma Zavod smatra da je on pogodan za učenike završnog razreda osnovne škole, kao i za učenike srednjih škola, s tim da se, kako se navodi, u skladu s uzrastom, podrazumijevaju različite pripreme i aktivnosti prije i poslije gledanja filma.

Potpredsjednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dimitrijević smatra da organizirano prikazivanje filma Oluja učenicima nije dobra ideja.

»Ne zato što imam nešto protiv filma koji se bavi Olujom i stradanjem srpskog naroda. U ovom političkom trenutku, imajući u vidu kako se aktualna vlast odnosi, i uopće kakav je javni diskurs prema prošlosti, susjedima i odnosima u regiji, mislim da bi to bilo samo podgrijavanje nacionalne mržnje«, ističe Dimitrijević za Danas.

Ona kaže da ne treba zaboraviti stradanja svog naroda i da se o tome treba pričati, ali »ako želimo istinu, odgovornost i pomirenje, moramo prihvatiti i biti svjesni i svojih zločina, jer taj rat nije bio jednostran«.

»Po toj logici bi trebalo gledati i filmove koje su snimili drugi narodi koji su u tom ratu sudjelovali, kako bismo vidjeli i stradanja drugih naroda. Ako profesori povijesti smatraju da učenici trebaju odgledati film, mogu ga preporučiti ili ih odvesti da ga pogledaju, ali mi se ne dopada ako bi bilo obavezno da se pušta po školama. Po meni bi to onda bila indoktrinacija«, kaže Ana Dimitrijević.

Aleksandar Todosijević, nastavnik povijesti u Osnovnj školi Branko Radićević u Batajnici, koji je i autor jednog od udžbenika povijesti za osmi razred, kaže za Danas da Oluja nije jedini film koji govori o temi stradanja civila tijekom ratova devedesetih godina.

»Činjenica je da veliki broj igranih filmova na temu ratova devedesetih snimljen proteklih tridesetak godina. Neki filmovi su nastajali tijekom samih ratova, neki neposredno poslije, a neki su snimljeni u novije vrijeme s određene vremenske distance kao refleksija na događaje koji su se desili tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Smatram da bi se Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoj umjesto konkretnih preporuka za pojedine filmove, trebao više fokusirati na razvijanje određenih metodičkih smjernica za nastavnike kako da podučavaju ovu temu putem filmova i serija, kako umjetničkih, tako i dokumentarnih«, kaže Todosijević.

On smatra da bi nastavnici trebali imati mogućnost izbora koje će filmove prikazivati, sukladno s predmetnim ishodima predviđenim programom nastave i učenja.

H. R.