Danas (21. veljače) obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika. Obilježava se u znak sjećanja na bangladeške studente koji su 21. veljače 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (danas Bangladešu) jer su prosvjedovali budući da njihov materinski jezik nije proglašen materinskim. UNESCO je 1999. godine proglasio ovaj dan Danom materinskoga jezika u znak sećanja na ovaj događaj.
Školstvo, mediji, kultura
Kako je priopćilo Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, Međunarodni dan materinskoga jezika škole širom Srbije obilježavaju danas različitim aktivnostima, kako bi promovirale jezičnu i kulturnu raznolikost.
»Poštujući osnovno ljudsko pravo na obrazovanje u Srbiji su osigurani uvjeti da svaki građanin prakticira pravo na obrazovanje na materinjem jeziku. Osim na srpskom jeziku, cjelokupno obrazovanje na materinjem jeziku postoji na još osam jezika: albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom i hrvatskom jeziku. Oko 190 škola realizira nastavu na jednom od osam jezika nacionalne manjine, a oko 44 tisuće učenika pohađa ovako organiziranu nastavu, što čini 5,7 posto od ukupnog broja učenika u sustavu obrazovanja«, navode u Ministarstvu.
Na Međunarodni dan materinskog jezika, i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ukazalo je na važnost njegovanja materinskog jezika, kako većinskog naroda, tako i jezika nacionalnih manjina. Kako navode, manjinski jezici koriste se u Srbiji u obrazovanju, medijima, upravnim i sudskim postupcima, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu. U Republici Srbiji u službenoj je uporabi, osim srpskog jezika, još 12 jezika nacionalnih manjina (albanski, bosanski, bugarski, bunjevački, mađarski, makedonski, rumunjski, rusinski, slovački, hrvatski, crnogorski i češki) na cijelom teritoriju 42 jedinice lokalne samouprave, osim toga vlaški i romski jezik su u službenoj uporabi u pojedinim naseljenim mestima.
Poruke iz HNV-a i DSHV-a
Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić izjavila je sljedeće:
»Jezik je najsnažniji izraz naše potrebe za komunikacijom i odnosom, njime priopćavamo sebe te primamo u svoj život datosti svijeta u koji smo uronjeni. Poznavanje materinskog jezika, njegovo njegovanje u školstvu, obitelji i vlastitoj zajednici, čak i kada se nalazimo u drugim govornim područjima te se služimo njima pripadajućim komunikacijskim standardima, nužno je sredstvo samorazumijevanja i obrane integriteta svakog čovjeka. Nemoguće je, naime, ono nama vlastito shvatiti i tumačiti izvan ambijenta u kojemu je isto niknulo, cvjetalo i pružilo svoje grane do nas. Koliko je to važno potvrđuju i bolna povijesna iskustva negiranja drugih naroda koja su među najvažnijim programima djelovanja imala sprječavanje prava njegovanja vlastitog jezika, znajući da njegovim negiranjem ili relativiziranjem posljedično venu i pupoljci identiteta koji, iako se još neko vrijeme čine živima, postaju neka druga biljka s koje crpe gramatiku i pravopis svoga života. Nikome se, dakle, ne smije osporiti pravo prepoznavanja i njegovanja materinskog jezika, dok god to pravo ne predstavlja negiranje prava drugoga. Današnjim danom želimo iznova otkrivati važnost materinskog jezika i to ne samo kao lingvističke kategorije, već kao, u našem slučaju, hrvatskog jezika koji ima svoj govorni standard, dijalekte i narječja, svoju književnost, povijesni razvoj… – riječju, ogromnu baštinu koja ga čini onime što jest. A sve dublje njegovo poznavanje pomaže nam oduševiti se odjecima koji su prisutni u našem svakidašnjem životu i kulturi.«
Povodom Međunarodnog dana materinskoga jezika, oglasio se i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini:
»I ove godine DSHV će, s Hrvatskim nacionalnim vijećem, aktivno poticati roditelje školske djece – svoje članove, ali i ostale članove naše hrvatske zajednice, da odaberu za svoje najmlađe školovanje na hrvatskom jeziku: cjelokupno ili odabirom predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Uvjereni smo da u novim okolnostima našega prihvaćanja kao respektibilnoga političkog činitelja u domaćoj političkoj 'areni', roditelji mogu biti dodatno ohrabreni na ovakve korake. Kvaliteta obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji respektabilna je po svim kriterijima, zahvaljujući prije svega učiteljima, nastavnicima i našoj djeci. Vjerujemo da bi djelatna suradnja sa Ministarstvom prosvjete rezultirala ne samo novim odjelima na hrvatskom jeziku i novim školama gdje će se izučavati hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture nego i većem kvalitetu sektora obrazovanja općenito. Konačno, djelovat ćemo proaktivno u daljim procesima koji će voditi utemeljenju Hrvatskog školskog centra u Subotici. Čestitamo svim govornicima hrvatskog jezika i njegovih dijalekata Dan materinskog jezika! Čestitamo svima koji se služe manjinskim jezicima ovaj dan. Čestitamo svim građanima Srbije – čiji jezik svakodnevno koristimo – ovaj dan«.
Hrvatskim jezikom danas govori više od 5 milijuna govornika. Službeni je jezik Republike Hrvatske, jedan od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine te jedan od 24 priznata jezika Europske unije. Također, hrvatski je jezik uveden u službenu uporabu u pojedinim mjestima u Srbiji - na teritoriju Grada Subotice, u Sonti, Bođanima, Plavni, Monoštoru, Beregu, Lemešu, Starom Slankamenu, Staroj Binguli, Sotu, Batrovcima i Ljubi.
H. R.
