Bilateralne odnose Srbija i Hrvatska uspostavile su 1996. godine kada je potpisan Sporazuma o normalizaciji odnosa između SR Jugoslavije i Republike Hrvatske. Hrvatska pripada grupi 20 vodećih investitora u Srbiji, s oko 900 milijuna eura investicija u različite sektore, od trgovine i usluga, do prerađivačke industrije, i u novije vrijeme IT sektora. Srbija i Hrvatska imaju potpisanih više od 50 bilateralnih ugovora. Trend rasta gospodarske suradnje nastavljen je i prošle godine, a trgovinska razmjena dvije države uvećana je za čak 53 posto.

Rast izvoza i uvoza

Prema podacima Privredne komore Srbije trgovinska razmjena između Srbije i Hrvatske u prošloj godini iznosila je 2,047 milijardi eura.

»U usporebi s 2021. godinom to je 710 milijuna eura više ili iskazano u postotcima 53,2 posto više. U promatranom razdoblju Srbija je u Hrvatsku izvezla robe i usluga za 1,154 milijardi eura, što je za 472,8 milijuna eura više (69,7% više) u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine. Kako je rasla vrijednost izvoza u Hrvatsku, tako je rasla i vrijednost uvoza u Srbiju iz Hrvatske. Uvoz u 2022. godini porastao je za 237 milijuna eura i iznosio je 897,2 milijuna eura, što predstavlјa povećanje od 35,9% u odnosu na 2021. godinu«, kaže rukovoditelj Centra za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović.

Statistički podaci još uvijek nisu prošli detaljnu analizu, ali se već sada može reći da je razlog povećanog opsega trgovinske razmjene inflacija i pandemija kovida-19 koja je utjecala na to da se za uvoz i izvoz traže bliža tržišta.

Iz ovih podataka vidljivo je da Srbija u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom ostvaruje suficit. U prošloj godini on je iznosio 253,2 milijuna eura.

»U 2021. godini suficit je bio 17,4 milijuna eura, pa je u prošloj godini ostvaren rast za 235,8 milijuna eura«, kaže Radovanović.

Zanimljivo je da su suficitu Srbije u robnoj razmjeni pridonijele i hrvatske tvrtke koje posluju u Srbiji. Izvoz koji ona ostvaruju računa se kao i izvoz iz Srbije. Procjene su da oko 20 posto izvoza iz Srbije u Hrvatsku čini upravo izvoz tvrtki koje su u vlasništvu hrvatskih kompanija.

Srbija je u prošloj godini u Hrvatsku najviše izvozila električne energije, mineralna gnojiva, suncokretovo ulje, čarape, ulje od nafte, proizvode za transport i pakiranje robe od plastike, dijelove šinskih vozila, tjestenine, namještaj, čokolade i proizvode od kakaa, dušična gnojiva, kruh, pecivo, kolače i biskvite.

»U 2022. godini u Srbiju se iz Hrvatske najviše uvozilo električne energije, soje u zrnu, hartije i karton, portland cementa, kontejnera od stakla za pakiranje robe, ulja od nafte i bitumenozonskih minerala, zračnih crpki, kompresora, mesnih prerađevina, kablova i ostalih električnih provodnika«, kaže Radovanović.

»Podaci o snažnom rastu vanjskotrgovinske razmjene između Srbije i Hrvatske gotovo da iznenađuju s obzirom na prilično zategnute političke odnose. Ali, moglo bi se reći u našoj regiji je uvijek tako: obični ljudi i gospodarstvenici surađuju mnogo bolje nego političari. S druge strane, taj veliki rast govori o tome koliko je ta suradnja u neposrednoj prošlosti bila slaba. O tome svjedoči i činjenica da je robna razmjena Srbije s Bosnom i Hercegovinom za 50 posto veća nego s Hrvatskom. Dakle, ima još dosta prostora da se suradnja Srbije i Hrvatske poveća. I ta suradnja svakako bi bila bolja kada bi odnosi između političkih elita bili bolji, tj. kada bi političke vođe malo više vodile računa o interesu svoje nacije, a ne o vlastitim. I, naravno, kada bi se malo više ugledali na gospodarstvenike. Nažalost, u tom pogledu nisam optimist, mislim da će se u doglednoj budućnosti gospodarske veze između Srbije i Hrvatske razvijati nasuprot političkim, a ne uz njihovu potporu«, kaže ekonomski novinar Mijat Lakićević.

Investicije

Prema podacima Narodne banke Srbije, počevši od 2010. godine i zaklјučno s trećim kvartalom 2022., priljevi po osnovu ulaganja hrvatskih rezidenata u Srbiju iznosili su 403,5 milijuna eura čime je Hrvatska zauzela 17. mjesto na listi zemalјa s najvećim ulaganjima u Srbiju u navedenom razdoblju.

»U prvih devet mjeseci 2022. godine ulaganja hrvatskih rezidenata iznosila su 39,7 milijuna eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke, direktna investicijska ulaganja Hrvatske u periodu od 1993. do 2022. godine iznose 897 milijuna eura«, kaže Radovanović.

Najveći dio od 40 milijuna eura, koliko je u prvih devet mjeseci ove godine investirano od strane hrvatskih tvrtki u Srbiju, odnosi se na IT sektor. Tako je u Srbiju prošle godine iz Hrvatske došla kompanija Q Agency, jedna od najbrže rastućih IT kompanija u regiji.

»Naša kompanija posluje širom svijeta – imamo urede u Londonu, Zürichu, Zagrebu, a na Filipinima smo nedavno pokrenuli development centar. Rapidno se razvijamo, pa se paralelno povećava potreba za zapošljavanjem novih stručnjaka. Zato smo početkom 2022. otvorili svoje predstavništvo u Srbiji, a već u rujnu otvorili smo ured i u Beogradu. Za nas je ovo prirodan potez, jer je riječ o zemlji koja je blizu Hrvatske gdje je naša kompanija i nastala. Prije svega, između nas postoji kulturološka povezanost. Uvjeren sam da ćemo zaposliti kvalitetne ljude i ovo je prilika da poručim da smo spremni uložiti u njih i zajedno s njima rasti«, izjavio je prilikom otvaranja ureda u Beogradu izvršni direktor Q Agency Filip Ljubić.

Dio investicija odnosi se i na reinvestiranje, jer su hrvatske kompanije ostvarenu dobit u svojim tvrtkama u Srbiji investirale u novu proizvodnju. U Agenciji za privredne registre više je od 1.000 hrvatskih tvrtki u Srbiji, a u njima je uposleno više od 10.000 radnika.

Z. V.