Betlemaši su stari običaj Hrvata u Srijemu i kao takav nalazi se u Katalogu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, koji je nastao kao plod višegodišnjeg istraživanja koje je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata provodio u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturnu antropologiju i etnologiju, drugim institucijama te pojedincima. U okviru manifestacije Božić u Surčinu u Hrvatskoj čitaonici Fischer 29. prosinca održan je II. susret betlemaša svih generacija. Tijekom programa u čitaonici u Surčinu prezentirane su nove nošnje i mačevi, a kroz igrokaz betlemaši su nazočnima predstavili običaj koji se među obiteljima u Surčinu generacijski prenosi desetljećima.
Naglasak na cijeli Srijem
Običaj betlemaša održava se i danas među Hrvatima u srijemskim mjestima Surčin, Golubinci, Novi Slankamen, Srijemska Mitrovica i Hrtkovci. Na Badnji dan prilikom obilaska kućanstava betlemaši izvode igrokaz o susretu triju kraljeva Gašpara, Melhiora i Baltazara s Herodom, kojega ispituju o novorođenom Mesiji. Nakon obilaska kućanstava, ophod betlemaša završava se odlaskom na polnoćku gdje također izvode igrokaz i čestitaju Božić vjernicima.
»Prošle godine smo došli na ideju da okupimo sve žive betlemaše, da zapišemo njihova imena, da se podsjetimo tko su oni i kakvi su običaji bili nekada. Zaključili smo da se ništa nije promijenilo. Ove godine nastavljamo tu tradiciju, s tim što sada imamo drugačiji program. Okupili smo ponovo betlemaše svih generacija, s tim što ove godine imamo i novu grupu malih betlemaša«, kaže Katica Naglić, predsjednica surčinske udruge i autorica tog projekta i dodaje: »Ove godine smo sašili dvije vrste odjeće za velike i male betlemaše. To su narodne nošnje od bijelog domaćeg platna sa šlingerajom. Župljanin Đura Vlačina izradio je mačeve za male betlemaše. Manji su i tupi da se mali betlemaši ne mogu ozlijediti. Napravili smo popis svih betlemaša, i živih i pokojnih. Za sada smo napisali 101 ime svih onih koji su sudjelovali u betlemašima. Od tog broja 27 je pokojnih. Pozvali smo u goste i betlemaše iz Slankamena i Golubinaca, jer je i tamo zastupljen taj običaj, kao i u Hrtkovcima i u Srijemskoj Mitrovici. Međutim, oni nisu došli, ali su izrazili želju da dođu sljedeće godine kada planiramo organizirati susret svih betlemaša iz Srijema«.
Radost i ponos
Ono što je zajedničko za ovaj običaj koji se i danas prakticira u Srijemu jeste da se svi raduju betlemašima i ponose što su čestitari i što prvi navještaju Isusovo rođenje.
Ladislav Žanović, zvani None, rođen je 1945. godine i jedan od najstarijih betlemaša u Surčinu.
»Od nas starijih betlemaša iz Surčina ostali smo živi samo nas dvojica. Još kao dječaci voljeli smo biti betlemaši. Počeli smo s 14 godina. Vježbali smo mjesec dana prije Božića u našim šupama i štalama, gdje nam je bilo toplo i u tadašnje vrijeme prikladno za druženje. Na Badnji dan smo oblačili uniformu, uzimali mačeve i betlehem i obilazili smo naše mjesto, naš šokački kraj. Do pola sata prije ponoći morali smo završiti obilazak kuća, kako bismo stigli na polnoćku gdje smo također pjevali. Svi se volimo zabavljati i čuvati naše običaje. Ja sam na ovaj susret došao iz Zemuna gdje danas živim, kako bih vidio moje stare prijatelje i prisjetio se kako je bilo nekada. Drago mi je što mogu vidjeti male betlemaše koji će nastaviti tu lijepu tradiciju«, kaže on.
Pavle Beljan iz Surčina jedan je od najmlađih betlemaša:
»Baka mi je pokazala video snimke betlemaša. Svidjelo mi se i htio sam im se pridružiti. Bio je lijep osjećaj obilaziti kuće i pjevati. Nismo baš bili savršeni, ali mislim da smo za prvi put bili dobri. Prošle godine u obilazak nisam išao zbog obaveza u školi, a ove godine sam imao slobodnog vremena i od sada ću ići svake godine«.
Susret betlemaša koji se održava u okviru manifestacije Božić u Surčinu održan je zahvaljujući financijskoj potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ideja organizatora je da se iduće godine ova manifestacija proširi i da se na susretu okupe svi betlemaši iz Srijema.
S. D.
