Tanka je linija između govora mržnje i etnički motiviranog nasilja, naveo je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov na panelu Kako definirati granice govora mržnje na Balkanu i dodao da je jedno od rješenja za govor mržnje uvođenjem mjera za sankcioniranje, objavio je Tanjug.

On je naveo kako te mjere treba stvarati na način da se osuđuje govor mržnje, procesuiraju oni koji su najnegativniji i da se, kada su u pitanju mediji, stvaraju prakse da se zabrani emitiranje sadržaja koji imaju nedvosmislene poruke mržnje što je, dodao je, naročito lako kada su u pitanju društvene mreže.

Žigmanov je podsjetio da se i druge države i društva suočavaju s govorima mržnje i traže mehanizme na koji način se s time na pozitivan način izboriti. Naveo je da je važno u društvima kao što su hrvatsko i srpsko inzistirati na tome da politička klasa, koja je vidljivija u području javnosti i čija riječ ima veću težinu, u komunikaciji izbjegava teške riječi.

Dodao je da u tom ambijentu ne govori samo politička klasa, već da je to područje javnosti od estrade preko kulture do sporta, uključujući i one koji te sadržaje prenose, a to su mediji i društvene mreže na kojima, podsjetio je, postoji mogućnost da se govor mržnje prakticira, a da se identitet onog tko to čini ne otkrije.

S druge strane, kako je naglasio, ne treba zaboraviti kulturu afirmacije onoga što nije govor mržnje.

U tom smislu, naveo je da treba isticati pozitivne primjere jer ćemo u protivnom, dodao je, biti svjedoci stalnih napetosti i eskalacije u etnički motivirano nasilje.

Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac rekao je da je granica govora mržnje velika i teška tema.

Naveo da se ne može sa sigurnošću reći do kojeg je stupnja rat na prostoru bivše Jugoslavije završen, a još manje do kojeg stupnja su riješene posljedice rata i pitanja koja su nakon rata ostala neriješena.

Pupovac je rekao da postoji mir u smislu odsustva oružanih sukoba, ali da druge oblike mira imamo, kako je rekao, sporadično, relativno kratkotrajno i da se obnavljaju iz različitih motiva.

Sve to je, kako je istaknuo, veoma složen sistem utjecaja koji pogoduje teškom utvrđivanju i održavanju granica govora mržnje.

»Ali, jedna stvar jeste neosporna, a to je da smo se svi mi u Hrvatskoj, ali siguran sam i u Srbiji i drugim zemljama do određene mjere obavezali da suzbijamo govor mržnje, jer smo prihvatili određene konvencije koje su na snazi unutar međunarodnog poretka«, rekao je Pupovac.

Upitao je zašto se nismo odmaknuli mnogo od rata i zašto se, kako je rekao, od 2012. godine ponovo počeo ozbiljnije u sferi javnosti provlačiti govor mržnje?

»Netko će reći da je to domicilna stvar, a ja ću reći da jeste tako, ali i dodati da je to neki period u kojem su međunarodne institucije koje su vodile brigu o povjerenju i obnovi povjerenja na prostoru bivše Jugoslavije počele povlačiti«, rekao je Pupovac.

H. R. / Foto: presscentar.uns.org.rs