Dvije stranke, kojima je ostvarivanje i unapređivanje prava hrvatske nacionalne manjine u SCG u središtu zalaganja, stopile su se u jednu i ubuduće će nastupati pod jednim nazivom – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Time je dovršeno, moglo bi se reći, višegodišnje stanje u kojem se do istih ciljeva pokušavalo doći u dvije usporedne kolone. Istini za volju, dvije su hrvatske stranke nastupale skupa na izborima i prethodnih godina, ali samo u okviru širih koalicija, u kojima su se uglavnom morale zadovoljiti ulogom mlađega brata. Nadanja su, a to je više puta jasno rečeno i na skupštini ujedinjenja u nedjelju, da će jedna jedinstvena hrvatska stranka biti jača nego što je to bio jednostavni zbroj dvije zasebne, što bi moralo rezultirati većim brojem mandata u lokalnim skupštinama, prije svega subotičkoj, ali i u pokrajinskoj. Ujedinjenjem stranaka otvaraju se mogućnosti i za uvjerljiviji nastup na republičkim izborima, kad ih bude, ali o tome će se više razgovarati kad pristignu službena tumačenja novoga izbornog zakona, koji je strankama manjina ukinuo cenzus od pet posto za prolazak u parlament.
   Visoka, i po kvaliteti i po broju, delegacija Republike Hrvatske na Skupštini DSHV-a simbolički je znak podrške matične države na koju bi se u vremenu koje slijedi trebalo računati na ovim prostorima. Obećanja su iznova data, a budući da su izbori u Hrvatskoj daleko, ta obećanja nikako ne bi smjeli shvatiti kao predizborna ni oni koji ih daju, niti oni kojima su upućena.
   Dan ranije održana je i sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, na kojoj je razmotren veliki broj tema i na kojoj su donijete mnoge odluke. Ono što je najbitnije, vijećnici su glasovanjem prihvatili izvješća o radu i planove rada za 2004. godinu, kao i financijsko izvješće, čime je HNV-u formalno data prijelazna ocjena za prvu godinu postojanja. Sjednica je općenito prošla u radnom i parlamentarnom ozračju, a nije nedostajalo ni suprotstavljenih stavova, što samo upotpunjuje sliku o sjednici. Sa skupa je, doduše, izostao određeni broj vijećnika iz čelništva »starog« DSHV-a, ali se očekuje da će ujedinjenje hrvatskih stranaka značiti i brisanje donedavno problematičnih listi A i B.
   I, na kraju, još samo nešto iz »visoke«, a zapravo niske politike. Odlazeći ministar policije Dušan Mihajlović izjavio je na sjednici Odbora za sigurnost republičkog parlamenta kako je u Srbiji, od svih stranih tajnih službi koje tu djeluju, najaktivnija hrvatska. Tako izrečena ocjena, bez činjenica i objašnjenja, reklo bi se paušalna, samo je utega na razvoju dobrosusjedskih odnosa dviju država, a mogla bi biti i signal za bilo kojeg »nestabilnog« patriota da preuzme stvar u svoje ruke i na prvom uglu nauči pameti nekog »hrvatskog špijuna«. Ministar policije, kojem su na pragu zgrade Vlade ubili premijera, morao bi biti mnogo oprezniji s izjavama. Osim ako se ne žele upravo ohrabriti samozvani čuvari državne sigurnosti.