Kolumne

Ima li ljudi među migrantima?

Ima li ljudi među migrantima?

Ako vas misli ovih dana ponovno nanesu u šumu na Makovoj sedmici, a prije no što nastavite graditi vlastiti stav o pucnjavi u subotu i nedjelju, evo jednog test pitanja: smatrate li da su migranti ljudska bića ili je pak riječ o bezličnoj, tamnoputoj čovjekolikoj masi koja je posvuda ista po svom sastavu i svojstvima? Ako vam se, pak, u građenju vlastitog stava misli isprepliću s izjavama ovdašnjih dužnosnika i političara o oružanom sukobu dvije grupe migranata, onda je odgovor jednostavan: ne, migranti nisu ljudi, možda samo malo podsjećaju na njih.

»Već sam ranije upozoravao građane, koji su, nažalost, učinili medvjeđu uslugu migrantima i u pojedinim momentima im davali neki vid suradnje, dozvoljavali su im da se odomaće, i to je prešlo u bahatost«, riječi su gradonačelnika Stevana Bakića nakon subotnjeg sukoba u kojem je, kao što je poznato, bilo i ranjenih i mrtvih.

Ove riječi, međutim, neodoljivo podsjećaju na znak upozorenja u zoološkim vrtovima: »zabranjeno hraniti životinje«! Ako to ipak činite, to je na vašu vlastitu odgovornost, jer vaša će »suradnja« životinji pomoći da se »odomaći«, a kako je narav zvijeri velika nepoznanica to se lako može pretvoriti u »bahatost« koja na koncu završava s tragičnim posljedicama.

Što uopće znače izrazi »davanje nekog vida suradnje« u procesu »odomaćivanja« migranata? Je li davanje boce vode žednome prvi korak ka njegovom »odomaćivanju«? Je li pružanje informacije ili bilo kakve druge vrste ljudske pomoći stvorenju, pa makar to bio i migrant, »medvjeđa usluga« koja će se na kraju sigurno izroditi u bahatost? Ili je možda gradonačelnik u pravu: kada vidiš nešto što liči na migranta, pa bio to i Rom ili osoba pocrnjela na ljetovanju, ti zatvaraj vrata i moli Boga da nepogoda prođe.

Građani, koji su po riječima gradonačelnika odgovorni za obračun dvije grupe kriminalaca, nerijetko u najvećem dijelu upravo to i čine iz opravdanog straha da netko ne strada. Ako vas zanima što o tome misle, eno vam neki od portala gdje se neselektirani nalaze suvisli s nesuvislim komentarima. U kategoriju suvislijih zacijelo bi se mogla svrstati gomila pod zajedničkim pitanjem »a što čini država«, odnosno kakva je njena odgovornost u svemu ovome?

Policija, kao državno tijelo u koje građani u ovakvim situacijama najčešće upiru prstom i od koje odmah s pravom traže zaštitu, izašla je s manje-više predvidljivim priopćenjima: o broju ranjenih, poginulih, privedenih osumnjičenika i... »nitko od naših građana nije ozlijeđen niti su naši građani bili neposredno ugroženi«. Je li netko od ozlijeđenih migranata – poput, recimo, šesnaestogodišnje djevojčice – bio kolateralna žrtva sukoba? To nije naša briga.

Nije naša briga izgleda, i to cijeloga društva, niti nešto mnogo krupnije. Nije briga građana – za koje je već utvrđena odgovornost od »davanja suradnje«, preko »odomaćivanja« do »bahatosti« – niti odgovor na pitanje otkuda migrantima-kriminalcima oružje, otkuda to da se među njima nalaze osobe između 20 i 30 godina »bez ikakvih papira« (Stevan Bakić); kako to da ih, po riječima građana-očevidaca, taksisti sa somborskim registarskim oznakama u velikom broju redovno odvoze do šume na Makovoj sedmici i konačno: ima li sve ovo veze s organiziranim kriminalom (i unosnim poslom, naravno) u koji su uključeni i pripadnici državnih službi?

Umjesto da odgovori na ova pitanja, ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, pa zašto ne i predsjednik Aleksandar Vučić (koji ionako priča o svemu), nabrojanim i nenabrojanim temama bave se, osim građana, i lokalne političke stranke, optužujući, naravno (s pravom), državu za ono što se dogodilo na Makovoj sedmici, ali i cjelokupno stanje kada je riječ o migrantima. Ne želeći nikoga od njih izdvajati, u svojim savjetima kako se to radi u uređenim državama i prozivkama zašto ne i kod nas tako (navode se i razlozi, koji su također vezani za biznis zvani krijumčarenje ljudi), jedna stvar iz njihovih priopćenja kao da je izvještaj s prve crte bojišnice u Ukrajini: naoružani migrnati su već osvojili šumu na Makovoj sedmici, a samo je pitanje dana kada će zauzeti i centar grada!

Ako u ovom galimatijasu ružnih događanja bez odgovarajuće reakcije (identificiranja, razoružavanja i hapšenja svih odgovornih u lancu krijumčarenja) i dalje gradite vlastiti stav, a posebno ako ste vjernik/ca, pođite od osnovnog pitanja: je li svaki čovjek rođen na sliku Božiju? Ako je odgovor potvrdan, ni slika o migrantima neće biti ista: ima ih jednostavno zlih, a ima ih i boljih od nas samih. Razvrstavanje žita od kukolja posao je onih koji su za to plaćeni, i ne samo kada je riječ o migrantima. Problem je jedino u tome što ga, namjerno ili ne, ne rade dovoljno dobro, pa se u košmarnim snovima možebitno nekome ovih dana ukaže i Putinov lik s istopljenim botoksiranim obrazima zbog izloženosti suncu.

Z. R.

Najave

12. 02. Hrckov Maskenbal

H. R. | 12. veljače 2026.

Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ organizira pokladnu zabavu za najmlađe – Hrckov maskenbal.

Hrckov maskenbal bit će održan 12. veljače u velikoj dvorani HKC  Bunjevačko Kolo u Subotici s početkom u 10 sati.

12. 02. Krafnijada u Petrovaradinu

H. R. | 12. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Krafnijadu koja će biti održana u četvrtak, 12. veljače, u vjeronaučnoj dvorani crkve Uzvišenja Sv. Križa. Početak je u 18 sati.
 

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.