Mjesna zajednica Mala Bosna nalazi se na 10 kilometara udaljenosti od Subotice, na putu Subotica – Sombor. Jedna je od najrazuđenijih mjesnih zajednica. Prostire se na 40 četvornih kilometara, broji 2.200 stanovnika, ali u samom mjestu živi oko 1.400 ljudi, dok ostali žive na salašima.

Vinko Stantić je odrastao na Hrvatskom Majuru, salašarskom naselju kod Subotice, a u Maloj Bosni živi od 2002. godine, kada je kupio imanje. Od tada se bavi stočarstvom i zemljoradnjom. U poslovima mu pomažu supruga Darinka, sin Josip, a s njima živi i majka Dara.

Mlijeko putuje do Šapca

»Obrađujem moje njive i državne i one u privatnom zakupu. Imam proizvodnju mliječnog govedarstva, krave muzare, sada imam trideset i tri muzare. Mušku telad prodajemo. Posao proizvodnje mlijeka se toliko isplati da se svi ‘otimaju’ da to rade. Litra mineralne vode je skuplja nego litra mlijeka. Mlijeko prodajem Mlekari Šabac. Za jednu litru plaćaju 42 dinara, plus 10 dinara za premiju. Ali ta premija uvijek kasni šest mjeseci. U lipnju ćemo dobiti premiju za mjesece u ovoj godini. Otkup se za sada redovito isplaćuje. Svaki drugi dan dolazi kamion iz Šapca po mlijeko iz hladnjače. Mlekara Subotica je bila za deset dinara jeftinija, pa smo raskinuli ugovor. Od prosinca prošle godine prodajemo mlijeko Mlekari Šabac. Aparate za mužu imamo«, kaže Vinko i naglašava kako su male subvencije za poljoprivrednu proizvodnju.

»Subvencije su prošle godine bile 4.000 dinara po hektaru, sad su 8.000 dinara, ali za to se može kupiti samo 50 kilograma umjetnog gnojiva. Vrtoglavi je rast cijena mineralnih gnojiva. I onda se ljudi čude zašto je skupo meso ili brašno. Sad je i zabranjen izvoz onoga što proizvode poljoprivrednici: mesa, mlijeka, brašna, kukuruza i to je problem. A ova cijena mlijeka ne prati cijenu rasta hrane za stoku. U cijenu mlijeka nije uračunat ni rad proizvođača«, kaže Vinko i navodi kako je s ovog dijela Somborskog puta do Mišićeva za šest mjeseci nestalo tri farme koje su imale po trideset krava.

»Velik je disparitet između cijena stočne hrane i mlijeka. Nekada se za jednu litru mlijeka moglo kupiti tri kilograma koncentrata, sada se za litru može kupiti kilogram. Ide se u propast. Već deset godina ne poskupljuje cijena mlijeka«.

Gorivo »na žličicu«

Vinko Stantić sadi na njivama kukuruz, žito, ječam, repicu i suncokret. Sada će početi proljetna sadnja kukuruza i suncokreta. Na pitanje je li takva poljoprivredna proizvodnja više isplativa od proizvodnje mlijeka, on odgovara:

»Vrlo se lako može dogoditi da se uloženo u proizvodnju ne vrati. Euro skače, ako krene inflacija, neće biti dobro. Vidjet ćemo što će biti kada prođu izbori u Srbiji 3. travnja. Cijena goriva lani je bila 125, a sada je 179 dinara. U kantama se može nositi 60 litara, kada se ode traktorom do benzinske crpke. Napuniš i spremnik, ali potroši se 10 litara do tamo i 10 u povratku. U putu se gubi i vrijeme i nafta, a sa 60 litara se može kratko raditi, mora se ići stalno po gorivo. Redovi su već počeli pred crpkama. Nafta se kupuje ‘na žličicu’. Problem je i što za sto kilograma mineralnog gnojiva uree treba prodati četiri stotine kilograma kukuruza. To nije bilo ni u vrijeme Miloševićevog režima. Još se ne osjećaju posljedice sankcija prema Rusiji, još se ‘pliva’, a vidjet ćemo što će biti. Problem je što je i sjeme poskupjelo, kao i zaštitna sredstva«.

Vinko kaže kako posjeduje potrebnu mehanizaciju za poljoprivredne radove, ali bi ju trebalo obnoviti. Kaže da je jedini plan kako opstati i da napretka za poljoprivredne proizvođače neće biti ubrzo. Kaže i kako vremena za odmor od svakodnevnih poslova nema mnogo, nego tek navečer.

Kredit za poljoprivrednike – veliki rizik

S Vinkom smo pričali i o uređenju atarskih putova.

»Tanjurali smo atarski put Bećar atar, Hrvatski Majur do Sivačkog puta. Počeli smo to još prošle godine i sada nastavili. Dobili smo pomoć od Grada, a bilo je problema s pojedincima, poljoprivrednicima, koji su na put izašli sa sadnjom, ali to je riješeno. Sada se postavlja tucanik i grebani beton. Izgleda da je bio dobar tajming da sada pred izbore tražimo pomoć od gradskih struktura vlasti. Predsjednik sam Savjeta naše Mjesne zajednice. Puno je problema u Mjesnoj zajednici, počevši od rasvjete salaša, a i autobusna stajališta bi trebalo obnoviti. Za sve probleme se moramo obraćati gradskim vlastima, naša mjesna zajednica nema vlastitih sredstava.«

Vinko Stantić kaže da u ovakvoj ekonomskoj situaciji ne bi ulazio u kreditne aranžmane za poljoprivrednike.

»Vezati se sada za neki kredit je veliki rizik. Ne znam od danas do sutra što će biti, ovo je zaista sada težak život za poljoprivredne proizvođače. Danas je ovako, sutra onako, nemamo nikakvu ekonomsku sigurnost. Proizvoda imamo, ali kolika će sutra biti prodajna cijena, to ne znam.«

Zvonko Sarić