U povodu pete obljetnice postojanja i djelovanja Hrvatskog akademskog društva, predsjednik Dujo Runje obratio se javnosti sljedećim priopćenjem:
»Hrvatsko akademsko društvo slavi petogodišnju obljetnicu svoga postojanja i djelovanja. U sklopu ove proslave akademik prof. dr. Dušan Bilandžić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i tajnik razreda za društvene znanosti, održat će predavanje na temu »Procesi raspadanja Jugoslavije, izbijanje ratova i borba za normalizaciju odnosa«. Predavanje će biti održano u Velikoj vijećnici Gradske kuće 5. ožujka 2004. godine (petak) s početkom u 11,00 sati.
Akademik Dušan Bilandžić rođen je 20. srpnja 1924. godine u Maljkovu kraj Sinja. Niže razrede franjevačke gimnazije završio je u Sinju, a više razrede u gimnaziji u Osijeku. Od ljeta 1942. godine do kraja rata sudjelovao je u slavonskim partizanskim postrojbama kao borac i politički komesar čete i bataljuna. Od 1942. do 1960. godine bio je na službi u JNA u svojstvu nastavnika povijesti ratova u visokim vojnim školama i Akademiji. Sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća sudjeluje u političko-ekspertnim timovima za projektiranje i praćenje gospodarske i društvene reforme. U Zagrebu 1967. godine preuzima dužnost direktora Instituta za historiju radničkog pokreta. Odlukom Predsjedništva SKJ imenovan je 1969. godine ravnateljem Centra za društvena istraživanja. Radio je na reformi Federacije 1971. i u izradi Ustava 1974. godine. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je redoviti profesor, a dekan na istom fakultetu bio je u dva mandata. Za člana Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske bio je biran na tri kongresa, a za zastupnika u Saboru bio je biran u tri mandata. Akademik Dušan Bilandžić se snažno anagažirao u borbi protiv ideološkog dogmatizma, unitarizma i centralizma zbog čega nije bio ponovo izabran na visoke partijsko-državne dužnosti.
Na prvoj sjednici višestranačkog Sabora izabran je za člana Predsjedništva Repub-like Hrvatske i bio je potpredsjednik Republike Hrvatske od 30. svibnja 1990. do 1. siječnja 1991. godine. Bio je šef Ureda Vlade Republike Hrvatske u Beogradu od 1994. do 1996. godine. Objavio je oko 1.200 naslova u časopisima i novinama u razdoblju od 42 godine. Autor je 13 knjiga iz historiografije i političkih znanosti; samo da spomenemo neke: Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: glavni procesi 1918.-1985., Hrvatska moderna povijest, i Propast Jugoslavije i stvaranje moderne Hrvatske.
Nakon predavanja dr. Bilandžića predviđena je rasprava u kojoj će nazočni imati priliku postavljati pitanja jednom ne samo znanstveniku već i svjedoku, sudioniku i kreatoru pedesotogodišnje političke povijesti na ovim prostorima. Pozivamo sve zainteresirane na ovo predavanje.«
