Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, kao zainteresirani politički subjekt, sa žaljenjem opetovano mora konstatirati kako nije bio sudionikom razgovora političkih stranaka o izbornim uvjetima u Republici Srbiji ove jeseni – niti onoga koji su organizirali i provodili zastupnici Europskog parlamenta niti onih koje je organizirao predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić, navodi se u priopćenju stranke.

»Premda se nismo mirili s takvom situacijom već smo djelovali proaktivno – obraćajući se onima koji su vodili razgovore i slali poruke putem javnosti, isključivanje DSHV-a kao jedine relevantne političke stranke hrvatske zajednice u Republici Srbiji iz dogovora o izbornim uvjetima između vlasti i oporbe čini se da jasno kazuje kako ni u vladajućim strukturama u Srbiji pa tako ni u ključnom predstavničkom tijelu Europske unije nije postojala spremnost da se politička participacija nacionalnih manjina rješava na inkluzivni način i da se ista riješi prema mjeri zainteresiranih političkih stranaka, a koje počivaju na bilateralnim sporazumima«, navodi se u priopćenju.

Stajalište DSHV-a glede, kako navode, ponuđenih »kozmetičkih poboljšanja« za političko predstavljanje nacionalnih manjina u Republici Srbiji, koje počiva na smanjenju broja potpisa za predaju izbornih lista i »većoj kontroli« zlouporaba statusa »stranke nacionalne manjine« od pripadnika većinskog naroda, jest da je ono daleko od rješenja koje je Republika Srbija preuzela potpisavši Međudržavni sporazum o zaštiti srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske u Republici Srbiji prije točno 17 godina, ističu u DSHV-u.

»Naime, u članku 9. spomenutog Sporazuma stoji sljedeće: države potpisnice će omogućiti 'sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstvom osigurati: zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini, te zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na pokrajinskoj i republičkoj razini u Republici Srbiji'. Očito, riječ je o institutu zajamčenih mandata. Prikupljanjem potpisa podrške od strane 5 tisuća građana za izbornu listu nacionalne manjine i postojeći institut 'prirodnog praga' daleko je od rješenja koje se primjenjuje u, očito, demokratski razvijenijoj Republici Hrvatskoj. Javnost u Srbiji smo dužni podsjetiti da su dva od tri zastupnika srpske nacionalne zajednice u Hrvatskom saboru dobili podršku neznatno veću od 5% građana koji imaju pravo za njih glasovati a treći nešto više od 7%, dok po modelu koji je na snazi u Srbiji za sigurni zastupnički mandat hrvatskog zastupnika mora se računati na gotovo 35% glasova Hrvata s pravom glasa. Iz navedenoga je jasno da će još jedan izborni ciklus u Srbiji biti održan bez primjene rješenja koje predstavlja njezinu preuzetu međunarodnu obvezu. Istina, ima još uvijek vremena da se nađe neko ad hoc ili surogat rješenje kada je riječ o uključivanju DSHV-a u procese donošenja odluka, glede čega je naša stranka, kao uostalom i do sada, otvorena za razgovore. Sa svoje strane, Republika Hrvatska treba nastaviti tražiti učinkovit način da ishoduje primjenu članka 9., budući da je ona supotpisnica Sporazuma i garant njezine primjene. Tim prije jer je postojeće stanje za političku reprezentaciju ovdašnjih Hrvata neodrživo, a budući da traje već 17 godina, posve je iscrpljujuće i postaje besmisleno. Ukoliko tako što Hrvatska ne bude mogla ostvariti u dogledno vrijeme, valja razmisliti da taj dio Sporazuma onda jednostrano suspendira«, zaključuje se u priopćenju kojega potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

H. R.