Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je digitalni narativ Zločini nad Hrvatima u Vojvodini, koji je nastao na osnovu istoimenog Dosjea FHP-a objavljenog u siječnju 2019. godine. Digitalni narativ je dostupan na internetskoj poveznici: https://zonaneodgovornosti.net/digitalni-narativi/zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini/.
Kako navode u FHP-u, na teritoriju AP Vojvodine u Republici Srbiji u periodu od 1991. do 1995. godine provođena je kampanja zastrašivanja i pritisaka na hrvatsko stanovništvo s ciljem da se isele iz svojih kuća i napuste Srbiju.
»Kampanja čiji se intenzitet menjao i dostizao vrhunce u drugoj polovini 1991. godine, od proljeća do jeseni 1992. i u ljeto 1995. godine rezultirala je protjerivanjem nekoliko desetina tisuća Hrvata iz Vojvodine. Nasilje nad Hrvatima u Vojvodini uključivalo je napade na privatnu imovinu i vjerske objekte, pretnje, fizičke napade i ubojstva«, ističu u FHP-u.
U digitalnom narativu se ukazuje da su glavni zagovornici i inspiratori kampanje zastrašivanja i pritisaka na hrvatsko stanovništvo u Vojvodini bili Vojislav Šešelj i njegova Srpska radikalna stranka (SRS).
»Iseljavanje hrvatskih obitelji odvijalo se pod pritiskom različitih grupa bliskih SRS-u, sastavljenih od lokalnog stanovništva i militantnog dijela srpskih izbjeglica iz Hrvatske, kao i pripadnika dobrovoljačkih jedinica iz Srbije koje su sudjelovale u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH)«, navodi se u narativu.
Kako se naglašava, kampanja zastrašivanja odvijala se uz znanje i prešutno odobravanje političkih struktura Republike Srbije.
»Pored toga, u pojedinim aktima nasilja nad Hrvatima sudjelovali su i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srbije, kao i pripadnici rezervnog sastava Jugoslovenske narodne armije (JNA). U prisilnom iseljavanju vojvođanskih Hrvata značajnu ulogu je imao i Resor Državne bezbednosti (RDB) MUP-a Republike Srbije«, navodi se u digitalnom narativu.
DSHV: Blijedi ishodi politika suočavanja s prošlošću
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini pozdravio je objavu FHP-ova digitalnog narativa o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini. U priopćenju stranke se, među ostalim, ocjenjuje kako politike suočavanja s prošlošću u Srbiji gotovo sve vrijeme za svoje ključne sastavnice imaju upravo negiranje i prešućivanje zločina nad Hrvatima u Vojvodini 1990-ih.
»U tome je situiran i glavni razlog zašto još uvijek u Vojvodini ne postoji niti jedno mjesto memoriranja ovih zločina te zašto izostaju i prakse komemoriranja za ove nevine žrtve. Oni, pak, koji na tako što ukazuju bivaju često markirani kao neprijatelji Srbije. Činjenicu, pak, da je Vojislav Šešelj sredinom 2018. godine kupio kuću u Hrtkovcima u kojoj priređuje političke događaje smatramo stanovitim ruganjem nevinim žrtvama. DSHV se s takvim politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji i njezinim blijedim ishodima ne miri, jer nevinost žrtava, ubijenih i protjeranih lojalnih građana Vojvodine tako što ne dopušta! Stoga i očekujemo od vladajućih struktura u Republici Srbiji da, ne samo radi europske perspektive naše države, i nevine žrtve Hrvata iz Vojvodine iz 1990-ih dobiju zasluženu zadovoljštinu. Podsjećamo javnost u Republici Srbiji da tako što sada već kao razvijena praksa postoji kada je riječ i o srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj«, zaključuje se u priopćenju kojega potpisuje predsjednik stranke Tomislav Žigmanov.
Ukazuje se i kako je protjerivanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva širom Vojvodine vršeno po istom ili sličnom obrascu.
»Najprije bi se u naseljima nastanjenim hrvatskim stanovništvom pojavila lica nepoznata mještanima, koja su obilazila kuće lokalnih Hrvata i raspitivala se kod vlasnika za mogućnost zamjene imovine. To je bilo praćeno telefonskim pretnjama, objavljivanjem i slanjem pretećih letaka i pisama, ispisivanjem pretećih grafita, javnim prozivkama pojedinačnih ljudi i upadima u kuće, a zatim i podmetanjem eksploziva i bacanjem bombi«, ističu u FHP-u.
Dodaju da su pored navedenog, zabilježeni i slučajevi fizičkog nasilja nad vojvođanskim Hrvatima, kao i slučajevi ubojstava hrvatskih stanovnika.
Podsjećamo, nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo je tijekom devedesetih kontinuirano prikupljala izjave i izvještavala o pritiscima kojima je bilo izloženo hrvatsko stanovništvo u Srbiji.
H. R.
