Gostujući u emisiji Crvena linija, Televizije N1, o komemoracijama i danima sjećanja te osudama iz Srbije o povećanom angažmanu Hrvatske na Kosovu, Darko Baštovanović iz Hrvatskog nacionalnog vijeća je rekao kako, kao i svim građanima, i Hrvatima u Srbiji ova događanja djeluju krajnje onespokojavajuće. »Mislim da su reakcije u Srbiji po pitanju djelovanja Hrvatske kada je u pitanju misija na Kosovu uistinu preoštre, jer je Hrvatska članica NATO saveza i djeluje u skladu s međunarodnim politikama i poštiva članstvo u Savezu u kojem je aktivna«.
Kada je riječ o govoru mržnje u regiji, Baštovanović je ocijenio da se određene paralele dosta teško mogu povlačiti. »Mi kontinuirano imamo istraživanja od svih međunarodnih relevantnih tijela koja vrše monitoring govora mržnje, i Hrvati, uz Bošnjake i Albance, kontinuirano kotiraju kao najomraženije zajednice. To je za hrvatsku manjinu, kao jednu novu nacionalnu manjinu, a koja iz povijesti ima dosta bolna iskustva, stanje koje jako dugo traje«.
Na pitanje smatra li da bi položaj Hrvata u Srbiji bio drugačiji da su dio vlasti, Baštovanović je odgovorio kako bi položaj hrvatske manjine trebao biti determiniran na bilateralnoj razini, jer je Hrvatska potpisala Sporazum sa Srbijom o uzajamnoj zaštiti manjina 2004., posebno u dijelovima koji se odnose na participaciju manjina na svim razinama. »Mi nismo nigdje u vlasti, a zbog rigidnih izbornih zakona praktično ne možemo niti doći do republičkog i pokrajinskog parlamenta. To umnogome usložnjava našu situaciju, artikulaciju interesa i adekvatno rješavanje problema koji opterećuju Hrvate kao novu nacionalnu manjinu. Sve se svodi na koaliranje, a mi želimo biti institucionalno uključeni u proces donošenja odluka i demokratski participirati na adekvatan način, biti dio sustava kao što je to urađeno u Hrvatskoj gdje srpska zajednica ima tri garantirana mjesta u parlamentu, 14 dožupana, 44 dogradonačelnika ili načelnika u općinama. To su brojke koje su neusporedive«.
Što se tiče uvođenja bunjevačkog jezika, kazao je kako se radi o pravnom i jezičnom nonsensu, a da se na inicijativu da se hrvatski jezik na isti način uvede u Bač, Sombor i Apatin nije odgovorilo ni nakon 40 dana dok se u isto vrijeme pokrenula medijska hajka kako Hrvati žele da se hrvatski jezik uvede na čitavom teritoriju Srbije.
U emisiji su govorili i saborska zastupnica Samostalne demokratske sprske stranke u Hrvatskoj Dragana Jeckov i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Irfan Čengić.
H. R.
