Na sjednici Gradskog vijeća održanoj u četvrtak, 25. ožujka, među ostalim, odlučeno je da se prijedlog Odluke o izmjenama Statuta grada Subotice o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u ovom gradu uputi na javnu raspravu. Kako se u dokumentaciji navodi, za organiziranje i provedbu javne rasprave nadležna je Skupština grada Subotice.
Javna rasprava uključuje organiziranje najmanje jednog otvorenog sastanka predstavnika nadležnih tijela grada sa zainteresiranim građanima, predstavnicima udruga građana i sredstava javnog obavještavanja (okrugli stolovi, tribine, prezentacije i sl.) i prikupljanje prijedloga, sugestija i mišljenja građana i ostalih sudionika u javnoj raspravi u pisanoj ili elektroničkoj formi. Tijelo nadležno za organiziranje javne rasprave dužno je da građanima iz svih dijelova Grada omogući sudjelovanje u javnoj raspravi.
Vrijeme trajanja javne rasprave je 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Nakon provedene javne rasprave tajnik Skupštine grada Subotice sačinjava Izvještaj o rezultatima javne rasprave i dostavlja ga zajedno s prijedlogom Odluke o izmjenama Statuta grada Subotice Skupštini grada koja donosi konačnu odluku.
Podsjetimo, Skupština grada Subotice je početkom ožujka usvojila odluku o izmjenama Statuta grada, kojom se omogućuje uvođenje tzv. bunjevačkog jezika i pisma u službenu uporabu u tom gradu. Ovu odluku negativnom su ocijenili čelnici hrvatske zajednice u Srbiji (DSHV-a i HNV-a) kao i predstavnici sviju hrvatskih udruga s područja Subotice, navodeći kako bunjevački nije jezik već samo jedan od hrvatskih govora, te da je u pitanju politička odluka. Protivljenje odluci subotičke Skupštine i potporu Hrvatima u Srbiji po ovom pitanju iskazala je i Republika Hrvatska kao i brojne njezine institucije (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski PEN centar...).
H. R.
