Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) pozdravio je nedavnu najavu obnove najstarijeg vjerskog objekta u Novom Sadu – katoličke crkve i samostana sv. Jurja u Petrovaradinu, koju će skupa financirati Pokrajinska vlada i Grad Novi Sad. Nastavak je to dobre i uspješne suradnje institucija hrvatske zajednice i novosadske i vojvođanske vlasti na rješavanju izazova Hrvata u Vojvodini, u što zacijelo spada i zaštita materijalne sakralne baštine koja pripada Katoličkoj Crkvi. Stoga vjerujemo da će i drugi objekti vezani uz katoličku baštinu u Petrovaradinu i prostori koje Hrvati doživljavaju i kao svoje biti adekvatno tretirani i primjereno zaštićeni.
U posljednjih desetak dana u javnosti je aktualizirano pitanje sudbine Špilerove (ili Špilerkine) kuće – vrijednog traga djelovanja isusovaca u Petrovaradinu s konca 17. stoljeća, inače od strane Vlade Republike Srbije zaštićeno kulturno dobro. Neposredno nakon dolaska isusovaca u Petrovaradin ovaj je objekt sagrađen 1693. godine kao njihov ladanjski dvor, odnosno majur, a nakon toga, 1701. samostan s crkvom sv. Jurja Mučenika 1701.
Objekt je po svemu barokna građevina: načinu izgradnje, oblikovanju, unutrašnjoj dekoraciji i posljednja je kuća s originalnim mansardnim krovom u Petrovaradinu. Zaštićen je kao kulturno dobro – spomenik kulture Odlukom Vlade Republike Srbije 05 broj 633-2829/2013 od 05. travnja 2013. (Službeni glasnik Republike Srbije broj 33/12). Isto tako, Špilerova je kuća sastavni dio zaštićene »Prostorne kulturno-povijesne cjeline Petrovaradinaska tvrđava« (u procesu zaštite koji je zaustavljen iz nepoznatog razloga već punih 6 godina), ali i »prostorne kulturno-povijesne cjeline Stari Majur u Petrovaradinu«, pod prethodnom zaštitom. Kao pojedinačno kulturno dobro zaštićen je objekt s pripadajućom parcelom zemljišta.
Prema neslužbenim informacijama, postoji najava da se na polovici parcele kulturnog dobra planira izgradnja stambenog objekta velikoga gabarita visine prizemlja i 4 kata (P+4). U zakonskom smislu, ova intervencija je nemoguća, jer je Špilerova kuća zaštićena zajedno s parcelom i čini neodvojivu povijesnu, funkcionalnu i prostornu cjelinu – kuća s okućnicom (imanjem – majurom). Ističemo kako je pokušaj da se realizira ovakva masivna izgradnja suprotna sa zakonski započetim procesima zaštite prostorne kulturno-povijesne cjeline, kojim se štiti urbanistička struktura Starog Majura. Naime, urbanističku strukturu Starog Majura čine prizemni obiteljski objekti s građevinskim česticama male gustoće izgradnje, s niskim intenzitetom korištenja (broja ljudi po četvornom metru, broja vozila, broja korisnika infrastrukture, niskog broja korisnika usluga škole, vrtića, doma zdravlja) koji ni jednim strateškim niti prostornim dokumentom nikada nisu ni planirani.
Idejom da se izgradi masivni stambeni objekt uz samu prizemnicu nekadašnjeg Isusovačkog ladanja izbrisat će se povijesno očuvana cjelina kuća – vrt (majur), razlika u promjeru će objekt iz 1693. učiniti smiješnim, previsoki novi stambeni objekt će izbiti iz ruku svaki argument i drugim stanovnicima Majura da oni »moraju ostati živjeti u prizemnicama«, opteretiti prostor velikim brojem vozila i korisnika svim gradskih servisa (infrastrukture, doma zdravlja, škole, vrtića i druge vrste opskrbe uslugama), a procese zaštite koje su započele gradske i državne institucije izvrgnuti ruglu. Na ovaj način otvoren je sigurni put za potpuno rušenje Starog Majura, a koji je na primjeru Novog Majura u Petrovaradinu, prije svega na primjeru Preradovićeve ulice, gotovo završen.
DSHV se protivi spomenutim planovima neprimjerenog mijenjanja »prostorne kulturno-povijesne cjeline Stari Majur u Petrovaradinu« te ističe da je za uvjete za bilo kakvu intervenciju na parcelama i objektu nadležan Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada. Svjesni smo, naravno, kako tema zaštite prošlosti, odnosno očuvanja kulturnog naslijeđa nije samo nacionalna, nego lokalna, petrovaradinska i novosadska. Baština koju smo naslijedili pripada svima – ona je vrijednost sviju nas te je na nama da je čuvamo prema standardima 21. stoljeća, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
H. R. / Foto: FB Baština bez zaštite
