Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je prosvjednom notom službenom Beogradu izrazilo zabrinutost zbog brojnih prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji nakon zahtjeva da se hrvatski uvede u službenu uporabu. 

Nastavno na javnu raspravu nastalu nakon pokretanja procedure uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Grada Subotice, »predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u Subotice izloženi su teškim uvredama, prijetnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama«, piše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP). 

Te prijetnje su »prijavili nadležnoj policijskoj upravi u Subotici te očekuju od nadležnih tijela Republike Srbije da im pruže odgovarajuću zaštitu, a počinitelje procesuiraju«, dodaje ministarstvo u priopćenju.

Zrinjevac traži informacije od ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije o postupanju po zaprimljenim prijavama.

»Slijedom navedenog, MVEP je zatražilo informaciju od srbijanskog ministarstva o postupanju nadležnih tijela Republike Srbije, te poduzetim mjerama na zaštiti sigurnosti predstavnika hrvatske zajednice u Vojvodini", navodi se u tekstu.

Nepoznati pošiljatelj uputio je u četvrtak ujutro prijetnju vodstvu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u kojoj navodi da će ih „pobiti automatom“, pošto je čelništvo hrvatske zajednice ovih dana već bilo na meti prijetnji zbog zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu.

Prijetnje vodstvu hrvatske manjine stižu otkako je pokrenuta inicijativa da se bunjevački govor, iza koje stoji zajednica Bunjevaca ne-Hrvata, proglasi službenim jezikom u gradu Subotici.

Hrvatska zajednica u Srbiji protivi se tome, ističe da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, te da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.

Po uzoru na načelo pozitivne diskriminacije koju po pitanju jezika gradska vlast u Subotici uvodi za Bunjevce ne-Hrvate, čelnici DSHV-a i Hrvatskog nacionalnog vijeće (HNV) zatražili su od predsjednika Srbije i državnih tijela da se hrvatski uvede u službenu uporabu u Somboru, Apatinu, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine.

Za sada nema nikakvih službenih reakcija srbijanskih vlasti na ove događaje, kao ni na prosvjednu notu koju je već ranije, zbog inicijative o proglašenju bunjevačkog govora službenim jezikom u Subotici, uputilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

H. R.