Na koferenciji za medije koju su čelnici Bunjevačkog nacionalnog vijeća održali 8. ožujka »zahvalili su gradonačelniku i Skupštini grada Subotice na usvojenoj odluci kojom je započet proces uvođenja ‘bunjevačkog jezika’ kao četvrtog službenog jezika u Subotici«. Kako je rekla predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić-Ostojić to je »odgovor i vraćanje duga Bunjevcima koji su ovaj grad u velikoj mjeri i izgradili kao većinsko stanovništvo prije stotinjak godina«.
»Bunjevački prvo kao govor, a zatim kao jezik se u školama izučava već petnaest godina, provedeno je jedno terensko istraživanje o govoru Bunjevaca, desetak godina se radilo na II. proširenom izdanju Rječnika bačkih Bunjevaca, koji je izdao BNV skupa s Maticom srpskom kao kontinuitet rada na Rečniku koji je izišao 1989. godine također u izdanju Matice srpske. Uradili smo i gramatički i pravopisni priručnik koji ovih dana treba dobiti prošireno akademsko izdanje u kojem će se objasniti razvoj ikavice od staroslavenskog jezika pa do danas«, rekla je Kujundžić-Ostojić.
Na pitanje kako je tekao proces standardizacije i koja stručna i državna tijela su bunjevački govor proglasili jezikom, Kujundžić-Ostojić je rekla kako je proces trajao oko 15 godina, da su na standardizaciji radili stručnjaci koje je odabrao BNV u suradnji s Maticom srpskom i da je iz Rječnika proistekla i gramatika i pravopis.
»To je nešto što je samo naše i kako će se pisati jedan jezik to pravo pripada samo toj nacionalnoj manjini i nikome drugome. Radila sam to zajedno s kolegicom Anom Popov koja je profesor jezika i književnosti, ja sam po struci i profesor jezika i književnosti i magistar bunjevačke i mađarske književnosti i doktor etnologije. Dakle, kako će izgledati jezik to je samo naša odluka i ničija druga. Ministarstvo prosvjete je stalo iza te standardizacije i promijenjen je i naziv predmeta u školama iz bunjevačkog govora u bunjevački jezik. Također su i stručnjaci Vijeća Europe dali zeleno svjetlo«, rekla je Kujundžić-Ostojić.
J. D.
