Nalazište u neposrednoj blizini Vukovara, na poznatoj lokaciji »Vučedol«, javnosti je najpoznatije po pronalasku »Vučedolske golubice«. Međutim, na ovoj lokaciji pronađena je »Vučedolska šahovnica«.
Prema pisanju časopisa »Društvena istraživanja« Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« »Vučedolska šahovnica« imala je 72 polja, a služila je starim Vučedolcima za računanje vremena. Tri autora: Ivan Jurić i Marija Đikić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i Pavao Petričević iz vinkovačke Gimnazije smatraju da su stari Vučedolci šahovnicu upotrebljavali i kao praktičnu tablicu množenja i kao kalendar. Ako je šahovnica od 72 polja bila dio praktičnog kalendara, onda je, kako ističu autori, vučedolski kalendar bio solarni u kojemu je bilo podijeljeno 360 dana na određena razdoblja te je ostalo još 5 ili 6 dana kad se iščekivao solsticij.
Preci Vučedolaca svladali su brojenje i otkrili solsticij. Na području Vučedola, po prirodi stvari, kraj je godine bio zimski solsticij - svi važniji poljodjelski radovi prestajali su oko 15. prosinca, a sljedeći je ciklus kretao oko 15. siječnja. Jurić i suradnici prije dvije godine objavili su rad u kojemu su obrazložili da je vučedolskoj kulturi, koja je trajala od oko 3000. do 2200. prije Krista, bio poznat sustav brojeva 3, 4 ,5 i način kako crtati geometrijske oblike kojih se dužine stranica odnose kao cijeli brojevi, a osnova te spoznaje kasnije je definirana kao Pitagorin poučak.
S.N.
