Sastanak članova i suradnika Tima za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, na kojem su predstavljeni zaključci na temelju do sada prikupljenih informacija te započeta izrada tzv. SWOT analize (pregled stanja), održan je u srijedu, 27. svibnja, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici.
Sastanku je prisustvovala i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, čiji se doprinos prije svega ticao izrade spomenute analize, a vodila ga je koordinatorica ovog tima Karolina Bašić.
Prvi sastanak na kojem je formiran Tim za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku održan je u veljači, a u protekla tri mjeseca intenzivno se radilo na svim zadaćama koje su tada raspoređene članovima.
»Sada smo se našli da prezentiramo informacije i zaključke do kojih smo došli i da nakon toga izradimo tzv. SWOT analizu, tj. da vidimo koje su nam to snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje kada je u pitanju informiranje na hrvatskom jeziku u Srbiji kako bismo mogli postaviti dobre strateške ciljeve, a na koncu ih i provesti. U izradi ove Strategije, među ostalim, važni su nam povijest informiranja, politički, socijalni, religijski i drugi konteksti, a pristupili smo i ispitivanju javnog mnijenja glede informiranja. Također, sastavljeni su i poslani upitnici koji se tiču medijskih sadržaja – televizije, radija, tiskanih medija, interneta i društvenih mreža«, pojašnjava Karolina Bašić.
Što se tiče ispitivanja javnog mnijenja, zbog izvanrednog stanja uvedenog uslijed pandemije koronavirusa, ono se u prethodnom razdoblju provodilo isključivo elektronskim putem i na taj način je, kako kaže, stiglo 260 popunjenih upitnika. Međutim, ono nije završeno, već je u planu u narednom razdoblju anketu provesti i u tiskanom obliku. Ono što, prema riječima Bašić, trenutni rezultati govore jeste da se najviše prate društvene mreže, potom televizija, a radijska slušanost bilježi opadanje.
Glede SWOT analize, a prema dosadašnjim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, na ovom su sastanku kao neke od snaga navedeni zadovoljstvo ispitanika televizijskim informiranjem, veliki postotak praćenja internetskih i Facebook stranica HNV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ, gledanost Dnevnika na RTV Vojvodine, te financiranje Hrvatske riječi iz Pokrajine. Kada su u pitanju mogućnosti, spomenuti su integriranje lokalnih hrvatskih u postojeće medije u Srbiji i Hrvatskoj, kreiranje sadržaja ne samo za Hrvate, pomoć matične domovine, suradnja s Crkvom, osnivanje medijskog d.o.o. poduzeća, mogućnost projektnog financiranja itd. Neke od navedenih slabosti su neprisutnost hrvatske zajednice u većinskim medijima, neinformiranost gledatelja/slušatelja o postojećim emisijama, nedovoljna jezična stručnost kadrova, mali broj profesionalno uposlenih osoba u medijima, informiranje na hrvatskom o temama koje se ne tiču ovdašnjih Hrvata, nedostatak termina za emisije na hrvatskom u elektroničkim medijima, sporo plasiranje informacija, nepostojanje integrativnog portala. Što se tiče prijetnji, tu su trend opadanja slušanosti radija, fokusiranje na klasične medije, nepostojanje jezične barijere, nedovoljna zainteresiranost RH, mogućnost prestanka proračunskog financiranja.
Područja koja su obuhvaćena Strategijom informiranja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji su: povijest informiranja, zakonski okvir, EU integracija i mediji, religijski kontekst, institucije-udruge-kadrovi, medijski sadržaji – TV, radio, internetske stranice, društvene mreže i tiskani mediji, potom medijska scena u Srbiji, politika financiranja i negativni napisi u medijima.
I. P. S.
