U prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici održana su dva radna sastanka na kom su teme bile izvannastavne aktivnosti za ovu kalendarsku godinu, te upis djece u prve razrede cjelovite nastave na hrvatskom jeziku, kao i na predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Na oba sastanka prisustvovali su predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, predsjednica Odbora za obrazovanje Margareta Uršal, asistentica u obrazovanju Nataša Stipančević, te predstavnici prosvjetnih radnika, roditelja, medija, Udruge Naša djeca, dok su se sastanku glede upisa u hrvatske odjele nazoöili i predsjednik IO HNV-a Lazar Cvijin i narodni zastupnik Skupštine Srbije i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Upis u prve razrede
Upis u prve razrede osnovne škole započinje 1. travnja i traje do 31. svibnja, a roditelji i u narednoj školskoj godini imaju pravo upisati svoju djecu na cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku, kao i na premet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u onim školama gdje nema cjelovite nastave.
»Započeli smo s pripremama za upisu djece u cjelovitu nastavu, ali od ove godine i za izborni premet. S terena smo dobili informaciju da neke škole nisu provele ankete koje početkom školske godine svim školama pošalje Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice s izgovorom da se onda mora tiskati puno anketa. Škole su u obvezi tu anketu i provesti«, kaže Uršal.
Prezentirana je dosadašnja praksa, te presjek koliko djece ima u hrvatskim odjelima. Donesen je zaključak kako će se tijekom ovoga mjeseca intenzivno raditi na upisu budućih prvaša u cjelovitu nastavu, a u narednom mjesecu će akcent biti stavljen na upis djece ne predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. »Ove godine smo promijenili praksu, jer želimo uključiti više ljudi, želimo poslati poruku da može i drugačije, te da se svi upoznamo s problematikom na terenu, da djelujemo skupa i budemo jedni drugima potpora. Na ovakav način možemo sagledati određene probleme iz različitih kutova, te samim time biti i učinkovitiji«, kaže Uršal.
Na ovome sastanku formirane su manje skupine koje će raditi na izradi plakata i flajera za upis, kao i onih koji će provoditi dogovoreno na terenu.
Kada je u pitanju aktualna školska godina 2019./20. svoje pravo školovanja na materinjem jeziku Hrvati koriste tek 4,18 posto, dok Mađari 79,16; Rumunji 54,87; Rusini 47,61 posto, a Slovaci 71,1 posto. Tako je ove godine u cjelovitoj nastavi u osnovnim školama 240 učenika, u srednjoj školi 198, dok je u vrtićima 101 dijete. Kada je u pitanju Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ovaj predmet pohađa 492 učenika u 39 skupina.
Izvannastavne aktivnosti
Na sastanku koji je bio vezan za izvannastavne aktivnosti Margareta Uršal je predstavila sve destinacije koje su ove godine u ponudi, a ima ih ukupno 23. Tako će učenici, bilo da pohađaju cjelovitu nastavu ili izučavaju spomenuti predmet, u svakom uzrastu moći negdje putovati. Ove kalendarske godine moći će se putovati na sljedeće destinacije: Vukovar – Zagreb – Split, Bratislavu, Zagreb – Samobor, Žrnovnica – Split, Novi Vinodolski, Bruška – Benkovac, Zagreb, Cres, Prvić, Osijek – Vukovar, Ilok, Monoštor, Petrovaradin – Srijemska Mitrovica, Rijeka, Biograd na Moru, Đakovo, Čakovec i Orahovica. U ponudi su se našle i neke nove destinacije u odnosu na prošle godine, a također su uključeni i novi programi, kao i niži razredi osnovnih škola. Na sastanku je bilo riječi i o kriterijima i uvjetima tko kamo može ići, kao i koji je okvirni broj učenika za određenu destinaciju, te kako se učenici mogu prijaviti i na koji način uplatiti dio koji roditelji sufinanciraju.
»Ovim sastankom željeli smo okupiti širu strukturu kako bismo prezentirali i razgovarali o tome što smo pripremili u području izvannastavnih aktivnosti. Poslušali smo i mišljenja ljudi koji su na terenu, te njihove eventualne nedoumice s kojima se susreću, te smo usuglasili kriterije. Za sve ove destinacije roditelji plaćaju samo dio cijene, a ostalo snosi Hrvatsko nacionalno vijeće, zahvaljujući donacijama i ljudima dobre volje iz Hrvatske koji nam pomažu«, kaže Uršal i dodaje: »Važno nam je da sve ove informacije stignu do roditelja, jer je bilo slučajeva da roditelji nisu dobili informacije na vrijeme i samim time se nisu mogli odazvati na ove aktivnosti. Pred nama je sada izrada programa za svaku destinaciju, koja će onda biti poslana ravnateljima škola, te učiteljima i nastavnicima koji će to proslijediti roditeljima.«
Ž. V.
