Prvi radni sastanak članova timova za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma održan je u srijedu, 19. veljače, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici. Ovom je prigodom predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, među ostalim, predstavila akcijski plan za naredno razdoblje te su podijeljene zadaće članovima timova.

Ideja i potreba za strateškim planiranjem je, prema njenim riječima, naslijeđena iz prethodnih saziva HNV-a budući da su Strategija obrazovanja i Strategija kulture usvojene 2016., odnosno 2017. godine.

»Godinu dana nakon konstituiranja četvrtog saziva HNV-a došle su na red i ove druge dvije strategije, što je izuzetno važno, jer skromne ljudske i financijske resurse moramo dobro rasporediti i dobro posložiti prioritete zajednice kako bi i naši ciljevi i učinkovitost bili maksimalni. S tim ciljem smo danas i podijelili zadaće, u oba tima je po osam članova – iskusnih stručnjaka iz različitih područja, koji će u narednih šest mjeseci izraditi preliminarne strateške dokumente, zapravo nacrte strategija, koji će biti podvrgnuti javnim raspravama, bit će prezentirani na raznim okruglim stolovima i na koncu će HNV usvojiti ove dokumente kao odrednice za narednih pet godina svojega rada. Sigurna sam da ćemo tijekom ispitivanja javnog mnijenja i istraživanja stvarnog stanja ova dva područja doći do nekih podataka koje do sada nismo znali i onda temeljem toga planirati daljnje strateške korake«, kaže Vojnić.

Na pitanje što je polazište hrvatske zajednice za izradu strategija informiranja, odnosno službene uporabe jezika i pisma i kakvo je stanje glede ova dva područja, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i jedan od članova Tima za izradu Strategije informiranja na hrvatskom Tomislav Žigmanov kaže kako postoje deficiti u oba ova segmenta manjinskih prava Hrvata u Srbiji.

»Da bismo se pozicionirali kada je u pitanju budućnost, moramo znati što postoji i kada je u pitanju informiranje na hrvatskom jeziku kao i službena uporaba jezika. Još uvijek postoje deficiti po pitanju racionalne slike u oba segmenta naših manjinskih prava. Treba sagledati situaciju, poteškoće, izazove i onda vidjeti koje su aktivnosti potrebne da bi se stanje unaprijedilo. Od poboljšanja kvalitete informiranja na hrvatskom, usustavljivanja na stvaranju mreže jedinstvenog integrativnog medijskog portala, a kada je u pitanju službena uporaba jezika, vidjeti gdje i koja prava imamo i što bi sve trebalo da bi se ona bolje koristila u oba ta segmenta. Informiranje je izuzetno razvijeno, međutim to još uvijek ne djeluje kao unutar sebe ustrojena scena koja bi surađivala i zajednički radila na pothvatima koji bi bili usmjereni k ostvarivanju boljitka pripadnika hrvatske zajednice. Još uvijek djelujemo kao zajednica upojedinjenih subjekata koji odrađuju svoje poslove, imaju svoje misije koje realiziraju, ali to još uvijek nije dio zajedničkog pothvata koji treba postojati u ovom segmentu«, ističe Žigmanov.

Jedan od članova Tima za izradu Strategije službene uporabe jezika i pisma je Mato Groznica, koji kao predovitelj na hrvatski jezik u Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, kaže kako se hrvatski kao službeni jezik u državnim tijelima u Vojvodini ne koristi u zadovoljavajućoj mjeri.

»Očekujem da ovom strategijom postignemo veći stupanj korištenja hrvatskoga jezika kada je u pitanju njegova službena uporaba, a to znači da ono što sada imamo na papiru, da to zaživi u praksi. Primjerice, imamo Službeni list AP Vojvodine na hrvatskom, a znam da vrlo malo hrvatskih institucija dobiva i čita taj list upravo na svom materinjem jeziku. Plašim se da ako tako nastavimo i ništa ne poduzmemo, jednog dana će se postaviti pitanje zašto uopće ovaj list treba imati na hrvatskom jeziku. Tu je i pitanje natječaja tijela pokrajinske uprave ili lokalne samouprave, u kojoj mjeri su oni raspisani i na hrvatskom jeziku odnosno u kojoj mjeri hrvatski KUD-ovi i hrvatske institucije uopće apliciraju na natječaje pokrajinskih tijela vlasti koristeći hrvatski jezik. Ako to činimo, na najbolji način pokazujemo da se želimo služiti hrvatskim jezikom, odnosno da konzumiramo pravo koje nam je dano.«

Glede opsega posla kada je prevođenje na hrvatski jezik u pitanju, Groznica kaže kako u pokrajinskim tijelima u protekle tri godine ima toliko posla da je prosto nemoguće stići sve prevesti. Na jezike manjina koje imaju svoje zastupnike u pokrajinskom parlamentu, a to su mađarska, slovačka i hrvatska, prevode se sve skupštinske sjednice, natječaji, Službeni list, rješenja Pokrajinske vlade, sve sjednice radnih i oficijelnih tijela Skupštine Vojvodine. Također, svako pokrajinsko tajništvo ima obvezu svoje internetske stranice prevesti na sve službene jezike u pokrajini, ali to, kako ističe, ne provode baš sva »a to bi također mogla biti jedan od zadaća, odnosno rezultata Strategije službene uporabe jezika i pisma.«

Tim za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku čine Tomislav Žigmanov, mons. dr. Andrija Anišić, Zlata Vasiljević, Josip Stantić, Ivana Petrekanić Sič, Boris Udovčić, Svetislav Milanković i Karolina Bašić, koordinatorica, a u Timu za izradu Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma su Mato Groznica, Vlatko Vidaković, Petar Balažević, Marko Tucakov, Zlatko Načev, Darko Baštovanović, Jelena Dulić Bako i Nataša Stipančević, koordinatorica.

I. P. S.

Foto: HNV