Ivica Ćosić Bukvin, amater povjesničar, pučki pisac iz Vrbanje napisao je knjigu o Cvelferiji iz vremena kada je ta vojno-graničarska oblast bila u sastavu Slavonske vojne granice od 1701., do 1808. godine. U knjizi su objavljeni originalni vojni i crkveni popisi i vizitacije, a predstavljeni su pregledi pučanstva i gospodarski život.
    U knjizi je opisan život graničarskog šokačkog puka na području nekadašnje Cvelferije, kojem je autor posvetio knjigu sljedećim riječima: »Vama zaboravljenima, koji ponesoste časno ime granice, Slavonije, Srijema i Šokadije od Italije do Nizozemske ter zaliste svojom krvcom zemlje Francuske i Ruske«.
    Današnju Cvelferiju tvore sljedeća mjesta i sela: Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunji, Đurići, Račinovci, Drenovci, Vrbanja, Soljani i Strošinci, a Ivica Ćosić Bukvin svoju knjigu započinje prikazom oslobođenja Slavonije 1691. godine kada su Turci bili izbačeni iz Slavonije i Srijema poslije teškog poraza 18. kolovoza kod Slankamena od habsburške vojske pod zapovjedništvom Ludwiga Bodenskog. Nakon odlučujuće bitke kod Sente 11. rujna 1697. godine kada je vojska Eugena Savojskog potukla do nogu Osmanlije i nakon sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja 1699. godine s Osmanlijskim Carstvom, konačno se stvaraju prilike za konačno uređenje Slavonije. Dvorska komora i Dvorsko ratno vijeće postižu dogovor o podjeli Slavonije na Paoriju, tj. Provincijal i Vojnu granicu, te o odvajanju vojnika od seljaka. Granica je uređena tako da je zapovjedništvo od Kraljeve Velike do Morovića bilo u Osijeku, a od Morovića do Titela u Petrovaradinu.
    »Novim uređenjem Slavonsko-srijemske vojne granice poslije poraza Osmanlija 1699. godine povjereno je Dvorskom ratnom savjetniku pukovniku Ditrihu baronu Schlihtingu i savjetniku Dvorske komore grofu Caraffi, dekretom o vojnoj uredbi Slavonije od 3. rujna 1701. godine i 25. rujna. 1701. godine unovačeno je 1.400 hajduka, 950 husara dunavske i posavske milicije«, piše među ostalim Bukvin o uspostavljanju vojne granice, dok u narednom poglavlju knjige obrađuje novu regulaciju granice. Slavonski graničari učestvovali su u ratovima koje je vodio Habsburgovac Karlo VI. Kao rusku saveznik protiv Osmanlija, kao i na u ratu na europskim bojištima gdje se ratovalo s Francuzima uz saveznike Sase, a stupanjem na prijestolje Marije Terezije, ona je prigodom svoga krunjenja u Požunu 1741. godine obećala da će ispuniti zahtjeve hrvatskih staleža, te će Slavoniju i Srijem pripojiti Hrvatskoj. Dana 22. travnja 1743. godine ban i grof Karlo Bućani objavio je da je kraljica Marija Terezija obećala sjedinjenje Slavonije i Srijema s Hrvatskom i konačno, 1. srpnja 1745. godine bivaju imenovani prvi župani triju slavonskih županija. Čitatelji u ovoj knjizi mogu naći podatke o ratovanju slavonskih graničara i između 1741., i 1748., kada su se graničari i Trenkovi panduri borili u Nizozemskoj protiv Francuza, kao i o gospodarskom životu i naseljenosti u oblasti Slavonske granice. Ivica Ćosić Bukvin piše i o osnivanju i ušoravanju sela, tj. o »stjerivanju kuća u red« koje je završeno sredinom 18. stoljeća. Koristeći se i dokumentima iz »Glasnika Arhiva Slavonije i Baranje« autor u svojoj knjizi daje i opis nastanka sela. Glavne seoske institucije crkva, časnički stanovi i krčma smješteni su u središtu sela, dok su prve škole bile na raznim mjestima. Kuće su pravljene od drveta na podzidanim temeljima.
    Tragajući za povijesnim napisima malo se moglo pronaći onoga o Cvelferiji. Ovom knjigom Ivice Ćosića Bukvina Cvelfersko »blago« uvezano u kutije pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, tek je otkriveno i dijelom pretočeno u ovu knjigu po izboru autora.