Društvo

Nestaju nazivi ulica po hrvatskim velikanima

Nestaju nazivi ulica po hrvatskim velikanima

U povodu aktualnih tendencija kojima su promijenjena ili se nastoje promijeniti nazivi pojedinih ulica u vojvođanskim mjestima nazvanih po hrvatskim velikanima održan je 3. lipnja sastanak u Pokrajinskom tajništvu za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalni razvoj. Sastanak je bio iniciran od strane kabineta predsjednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić i Pokrajinskoga tajništva u kojemu je i održan.

Glavni povod za održavanje sastanka jest nastojanje lokalnih vlasti u Pančevu da se ime Strossmayerove ulice promjeni u Miloša Crnjanskog, što je izazvalo i reakcije od predstavnika Udruge banatskih Hrvata, najrelevantnije udruge u vojvođanskom dijelu Banata koja se bavi očuvanjem etnokulturološkoga identiteta Hrvata na tom prostoru. Predsjednik udruge Goran Kaurić se ovim povodom obraćao i Hrvatskom nacionalnom vijeću te je upozorio da je u Pančevu ovo postao svojevrsni negativni trend, te da je prethodno promijenjeno i ime ulice Matije Gupca, a u Zrenjaninu je prethodno promijenjen naziv Frankopanske ulice, bez toga da su prethodno lokalne vlasti o ovome obavijestile HNV kao najviše tijelo kulturne autonomije Hrvata u Srbiji.

Negativni trend

Sastanku su prisustvovali viša savjetnica premijerke Srbije Svetlana Jovanović, pokrajinski podtajnik Nebojša Jovanović i predsjednik Komisije za imenovanje ulica Grada Pančeva Nemanja Rotar te predstavnici hrvatske manjine: predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, predsjednik Udruge banatskih Hrvata i vijećnik u HNV-u Goran Kaurić i međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović.

Jasna Vojnić je istakla da mijenjanje naziva ulica s hrvatskim predznakom jest trend koji ponovno postaje sve prisutniji, što za hrvatsku manjinu ima izuzetno negativne konotacije i posljedice i istakla da su u samo zadnjih nekoliko godina promijenjena imena preko petnaest ulica, i to u mjestima u kojima Hrvati žive u značajnijem broju. Predsjednica HNV-a je istakla kako očekuje da se prilikom ovakvih inicijativa kontaktira HNV kao najviše tijelo manjinske samouprave Hrvata u Srbiji kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja koja neće biti isključivo na štetu hrvatskoga naroda u Srbiji. Vojnić je rekla kako je sazivanje sastanka dobar pokazatelj da postoji želja za rješavanjem problema kroz institucije i zahvalila predstavnici premijerke na inicijativi da se sastanak održi.

Osporava se prisutnost Hrvata

Goran Kaurić je istakao da ovakve inicijative predstavljaju jedan dublji kulturološki problem i da se na ovaj način osporava prisutnost hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Kaurić je istakao da je do sada izostajao konstruktivan dijalog lokalnih vlasti u Pančevu i da je o ovakvim pitanjima neophodno konzultirati predstavnike hrvatske manjine. Kaurić je istakao i da su Hrvati disperzirana manjina, u formalno-pravnom smislu nova nacionalna manjina koja nije naslijedila prava koja su neke druge tradicionalne manjine naslijedile još iz vremena socijalizma i da je iz tog razloga neophodno da nositelji vlasti na lokalnoj razini očituju veće razumijevanje za probleme Hrvata na ovim prostorima.

Darko Baštovanović je istakao da se na ovakav način krše i europski standardi zaštite nacionalnih manjina, koje je Srbija svojim zakonodavstvom ratificirala i koji su iznad srbijanskoga zakonodavstva. Baštovanović je naglasio da se i manjinska pitanja koja imaju dublju kulturološku konotaciju ne mogu promatrati isključivo s formalno-pravnog i proceduralnoga aspekta, jer oni podrazumijevaju i kontinuirano unaprjeđivanje uvjeta za bolju implementaciju prava. Međunarodni tajnik je naglasio i da je proces europskih integracija i priključenje Srbije EU jedan od najvažnijih prioriteta HNV-a i drugih krovnih institucija hrvatske manjine i da ovakve inicijative ne mogu biti ocijenjene kao pozitivne pred međunarodnim mehanizmima monitoringa ovoga procesa.

Iako smatraju da procedure nisu prekršene, predstavnici državnih i pokrajinskih institucija su se suglasili sa stajalištem da je neophodno više konzultirati predstavnike manjina kada su ovakve inicijative u pitanju. Najavljeno je i da će obavijest i preporuku o takvom postupanju svim jedinicama lokalne samouprave uputiti Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. Istodobno su naglasili i da će nastojati održavati komunikaciju s predstavnicima hrvatskih institucija.

H. R.

Najave

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

17. 02. Surčinske mačkare

H. R. | 17. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina organizira u utorak 17. veljače mačkare u svojim prostorijama (prostorije Župe Presvetog Trojstva u Surčinu, Vojvođanska 283). Mačkare počinju u 18 sati, a bit će organizirana i tombola.

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

20. 02. 78. Znanstveni kolokvij ZKVH-a: O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu

H. R. | 20. veljače 2026.

Uoči Međunardnog dana materinskog jezika Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira 78. znanstveni kolokvij na temu O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu, koji će se održati u petak 20. veljače s početkom u 18 sati u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu (Marka Oreškovića 3).

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.