Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da Vlada radi na kontinuiranom unaprjeđenju položaja pripadnika nacionalnih manjina u našoj zemlji, istaknuvši da je rad Savjeta za nacionalne manjine potvrda posvećenosti toj temi. Međutim, u Hrvatskom nacionalnom vijeću ne slažu se s takvom ocjenom, ističući da promjene zakona i propisa ne dovode po automatizmu i do stvarnog poboljšanja položaja nacionalnih manjina.
Brnabić, koja je 28. ožujka četvrti put predsjedala sjednici ovoga tijela, naglasila je da su brojne aktivnosti Vlade, ali i drugih institucija, medija i organizacija civilnog društva, pridonijele podizanju svijesti građana o prisustvu pripadnika nacionalnih manjina i njihovim pravima, kao i boljoj primjeni antidiskriminacijskog zakonodavstva. Premijerka je, među ostalim, navela da su usvojene izmjene i dopune propisa kojima se reguliraju prava nacionalnih manjina, zatim je podsjetila da su pripadnici 22 nacionalne manjine na izborima 4. studenog prošle godine birali članove nacionalnog vijeća koji su nakon toga uspješno konstituirani, te je ukazala na značaj provođenja projekta Adresnog registra.
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić istaknuo je da je Savjet za nacionalne manjine jednoglasno usvojio prijedlog Koordinacije nacionalnih vijeća o tome da kultura u 2019. godini bude prioritetno područje u kojoj se programi i projekti financiraju iz proračunskog Fonda za nacionalne manjine, u kojem je opredijeljeno 30 milijuna dinara.
Vršiteljica dužnosti direktora Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović predstavila je Sedmi, Osmi i Deveti izvještaj o provođenju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ističući da je u tijeku izrada i Desetog izvještaja, koji će biti predstavljen u travnju.
U radu Sjednice je sudjelovala predsjednica HNV-a Jasna Vojnić koja, međutim, ne dijeli zadovoljstvo postignutim na polju unaprjeđenja položaja nacionalnih manjina i provođenja Akcijskog plana za manjine. Ona je ocijenila da je sjednica bila samo još jedna u nizu simulativnih sjednica bez stvarne namjere da se učine pomaci: »Pristup sastanka je na žalost bio takav da su predstavnici državnih tijela i ministarstava na početku sjednice izjavili kako je Srbija na dobrom putu, jer je puno zakona i podzakonskih akata donešeno, da su napravljene neke analize a ono što uvijek izostaje je realizacija tih aktivnosti, jer da smo država u kojoj donošenje zakona znači i njegovu provedbu onda bismo mogli reći da će aktivnosti biti realizirane.«
Glavna tema sjednice je bila ostvarivanje akcijskog plana, ali u HNV-u kažu kako nacionalna vijeća nisu u dovoljnoj mjeri uključena, to jest mogu samo kvartalno davati komentare koji se većinom ne uvažavaju. Stoga polažu nadu u reviziju akcijskog plana kako bi se realnije prikazalo stanje stvari. »U akcijskom planu ima deset poglavlja i prema izvješćima je trenutno prikazano da je oko 98 posto aktivnosti realizirano, a od ostvarivanja prava manjina zapravo nema nekih velikih pomaka«, smatra Vojnić, te pojašnjava zašto je to tako. »Sam akcijski plan je sačinjen od aktivnosti da se donesu zakoni, podzakonski akti, uredbe, da se napravi analiza stanja i na koncu da se naprave neke konferencije, okrugli stolovi, promidžbe manjinskih prava a izostaje sama srž to jest da se ta prava i realiziraju«, smatra Vojnić.
H. R.
