U Srbiji i dalje postoji rodna diskriminacija i otpor da se žene u punoj mjeri uključe u sve društvene, ekonomske i političke tokove, ali država je odlučna to promijeniti i jedan od koraka je i novi zakon o rodnoj ravnopravnosti koji bi trebao biti usvojen ove godine, rečeno je na skupu »Ka ujedinjenoj Europi: Rodna ravnopravnost i ženska prava«, održanom uoči međunarodnog Dana žena, 8. ožujka, u organizaciji Veleposlanstva Rumunjske, zemlje koja predsjedava EU u partnerstvu s veleposlanstvima Hrvatske i Finske te Vijeća Europe i UN Women.
Uz poznate žene iz političkoga i javnog života u Srbiji, na skupu je sudjelovala i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Ona se u svom izlaganju osvrnula na pitanje jednakosti u donošenju odluka i uključivanju žena na rukovodeća mjesta. O tome je, kako je rekla, govorila s četiri aspekta: kao pripadnica manjinske zajednice, kao predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća kao psiholog i kao majka. Što se tiče prvog aspekta, biti Hrvatica u Srbiji nema velikih razlika od biti Hrvat odnosno pripadnik muškog spola manjinske zajednice u Srbiji. Naslijeđe iz 1990-ih i političke prilike u zemlji nisu uvjek bile afirmativne prema ostvarivanju manjinskih prava u Republici Srbiji pa tako ni prema hrvatskoj nacionalnoj zajednici. Na svim razinama u zakonodavnoj vlasti nemamo zajamčenih mandata, i za Hrvate i za Hrvatice on iznosi nula, što znači da smo općenito isključeni iz procesa donošenja odluka. Afirmativne mjere upošljavanja u javnom sektoru uopće ne postoje iz razloga jer se statistika do danas nije uspjela uspostaviti. Prema našim saznanjima broj uposlenih Hrvata na višim pozicijama u strukturama institucija u javnom sektoru bi se mogao staviti na prste dvije ruke, a budući da službena statistika ne postoji, niti ne pomišljamo još o spolnoj strukturi uposlenih. Proračun HNV-a iznosi samo 150.000 eura godišnje, od čega prema novousvojenom Zakonu možemo, odnosno moramo, iskoristiti za stalne troškove vijeća u koje ulaze i plaće uposlenika. To praktički znači da možemo imati samo tri profesionalno uposlene osobe u vijeću, a budući da je broj zadaća ogroman, nije bitno je li uposlenik ženskog ili muškog spola, bitno je da je vrijedan i požrtvovan. Dakle, govoriti o pravima žena s aspekta Hrvatice u Srbiji gotovo da je neprimjereno. Kada su vam osnovna prava narušena, ne smijete niti pomišljati na njihovu nadogradnju, poručila je Vojnić.
J. D.
