Pišu: dr. sc. Jasminka Dulić i dr. sc. Zlatko Šram
U ovom nastavku prikaza istraživanja o nacionalnom identitetu i izloženosti hrvatskim masmedijima izložit ćemo strukturu i postotke izražavanja političkog povjerenja u hrvatske institucije i strukturu i postotke izloženosti hrvatskim medijima.
Dimenzije političkog povjerenja u hrvatske institucije
Političko povjerenje u hrvatske institucije neizravno ukazuje na nacionalni identitet. Faktorska analiza je ukazala na postojanje dvije dimenzije političkog povjerenja (tablica 1). Prva dimenzija ukazuje na prisutnost povjerenja u hrvatske manjinske političke institucije (DSHV, ZKVH i HNV). Ovu faktorsku strukturu još definiraju Hrvatska riječ i HAD, koji se međutim pojavljuju i u strukturi drugog faktora. Druga dimenzija ukazuje na prisutnost povjerenja u hrvatske državne institucije koje su u najvećoj mjeri faktorski zasićene. Premda strukturalno različite, ove su dimenzije političkog povjerenja međusobno značajno povezane (r=0.61). To drugim riječima znači da će ispitanici koji izražavaju povjerenje u hrvatske manjinske institucije imati tendenciju izražavanja povjerenja i u hrvatske državne institucije. Oko nešto više od 50% ispitanika izražava političko povjerenje u obje skupine hrvatskih institucija. Ovaj smo postotak dobili zbrajanjem odgovora »uglavnom imam povjerenje« i »imam veliko povjerenje«.
U ovu faktorsku analizu nismo uvrstili izražavanje povjerenja u Katoličku crkvu jer ne spada u hrvatske institucije. Unatoč tome, naveli smo je u sadržaju skale za mjerenje političkog povjerenja. Velika većina ispitanika ili 76% ima povjerenje u Katoličku crkvu.
Ako bismo željeli prikazati odgovore ispitanika koji »imaju veliko povjerenje« u određenu hrvatsku instituciju, onda bismo vidjeli da najveće povjerenje imaju, pored Crkve, Hrvatska riječ (28.3%), Generalni konzulat Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici (26.7%), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (25.7%) i Hrvatsko nacionalno vijeće (20.9%).
Vidimo, dakle, da političko povjerenje u hrvatske institucije ne predstavlja jedan unutarnje koherentni i homogeni političko-kulturalni prostor nego je podijeljen u dvije skupine: a) prostor – unutarnji političkih akteri i b) prostor – vanjski politički akteri. Od unutarnjih aktera najveće povjerenje imaju NIU Hrvatska riječ, ZKVH i HNV, a od vanjskih aktera najveći ugled ima Generalni konzulat Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici.
Dimenzije hrvatskog masmedijskog prostora
Pretpostavili smo da bi praćenje određenih televizijskih i radijskih programa na hrvatskom jeziku i s hrvatskim kulturno-političkim temama te praćenja hrvatskih novina i katoličkog mjesečnika (Zvonik) mogli neizravno ukazivati na određenu facetu nacionalnog identiteta. Faktorska analiza je pokazala postojanje četiri faktora ili latentne dimenzije. Prvi faktor definiraju programi TV Subotice i katolički mjesečnik Zvonik, drugi faktor definiraju programi TV Vojvodine i tjednik Hrvatska riječ i mjesečnik Hrvatske novine, treći faktor definiraju programi HRT-a, a četvrti faktor definiraju programi radijskih emisija u Vojvodini. Valja ovdje naglasiti kako novinska izdanja kao što su Hrvatska riječ, Zvonik i Hrvatske novine slabije sudjeluju u faktorskim strukturama. Mogli bismo dakle prvi faktor nazvati »TV Subotica«, drugi »TV Vojvodina«, treći »HRT« i četvrti »Radio u Vojvodini«. Vidimo dakle da je masmedijski prostor s hrvatskim sadržajima daleko od homogenosti, već da je riječ o višedimenzionalnom masmedijskom prostoru čije dimenzije mogu biti međusobno povezane. Tako se TV Subotica nalazi u pozitivnoj korelaciji s TV Vojvodina (r=0.43) i s HRT-om (r=0.33), a i TV Vojvodina se nalazi u pozitivnoj korelaciji s HRT-om. Latentna dimenzija »Radio emisije u Vojvodini« je neka potpuno nezavisna dimenzija i ne sudjeluju u definiranju hrvatskog masmedijskog prostora.
Na temelju zbrajanja odgovora »često« i »veoma često« prikazali smo učestalost izloženosti pojedinim masmedijima. U tablici 2 vidimo da se Hrvatska riječ (48.6%) i Zvonik (29.6%) najviše čitaju, a najviše se gleda Dnevnik na hrvatskom jeziku na Radio-televiziji Vojvodine 2 (33.9%).
Na temelju faktorske strukture vidljivo je da masmediji s hrvatskim sadržajima i programima predstavljaju izuzetno heterogeni masmedijski prostor koji je međusobno slabo povezan.
Antrfile
Istraživanje je provelo Hrvatsko akademsko društvo uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i NIU Hrvatska riječ na uzorku Hrvata iz Vojvodine.
Napomena: Zbog prirode istraživanja i njegovog prilagođavanja novinskom tekstu izostavili smo užestručne termine i pojednostavili opis rezultata
