U Dubrovniku je 30. lipnja održan summit zemalja članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, uz poruku predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović da EU mora ostati fokusirana na europsku perspektivu regije i da se to mora reflektirati u politici širenja. Na summitu je sudjelovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s kojim je prije plenarne sjednice Grabar-Kitarović razgovarala o odnosima i ekonomskoj suradnji dviju zemalja.

Vučić je hrvatskoj predsjednici potvrdio da će Srbija uložiti više od pola milijuna eura (530.000) u obnovu rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu i da će zajedno u dogovoru omogućiti odlazak logoraša na komemoraciju žrtvama logora Stajićevo.

Dobar signal za vojvođanske Hrvate

»Razgovarali smo o unaprjeđenju naših odnosa. Vučić mi je rekao da će Srbija obnoviti rodnu kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu za iznos nešto veći od 500.000 eura. Razgovarali smo i dogovorili se da će logorašima omogućiti ove godine dolazak u Stajićevo da u miru i dostojanstvu polože vijence i prisjete se teških trenutaka u razdoblju koje je iza nas i koje moramo zatvoriti. Nastavit ćemo našu suradnju, nastavit ćemo razgovore na temelju Subotičke deklaracije, temeljem dobre volje obiju strana i vjerujem da ćemo u skoroj budućnosti imati rezultate u korist naših naroda i država kao i sveukupnih odnosa na jugoistoku Europe«, rekla je Grabar-Kitarović, a prenosi Večernji list.

Vučić je novinarima rekao da je hrvatska strana osigurala projekt za obnovu rodne kuće Jelačića, a Srbija će osigurati sredstva za njegovu realizaciju.  

»Riječ je o velikom novcu, ali ćemo ga naći u Pokrajini i Republici da to pitanje riješimo, što je dobar signal za Hrvate. Poslije toga rješavamo i pitanje asfaltiranja ulica, financiranja medija na hrvatskom jeziku. Imamo još problema za 10 od 34 predviđena udžbenika na hrvatskom jeziku, jer smatramo da rukopisi na materinskom jeziku nisu dovoljno stručni. Gledamo da to riješimo«, naglasio je Vučić.  

Tanjug prenosi kako je Vučić s hrvatskom predsjednicom razgovarao i o drugim konkretnim pitanjima i problemima koji proizlaze iz Subotičke deklaracije. Vučić je također detaljno predočio Grabar-Kitarović probleme Srba u Hrvatskoj i što Srbija u tom pogledu očekuje.  

»Nastavit ćemo konkretnu suradnju. Predstavnici kabineta će razmjenjivati posjete. Gledat ćemo da to na najkonkretniji način rješavamo, u što bržem hodu, jer je to važno zbog Srba koji žive u Hrvatskoj i Hrvata koji žive u Srbiji, da se dobro osjećaju kao građani tih zemalja. Da nemaju probleme koje su imali i imaju. Vjerujem da možemo postići značajne rezultate po tom pitanju«, uvjeren je Vučić.  

Zajednička europska budućnost

Na plenarnoj sjednici, nakon hrvatske predsjednice, o stanju u regiji govorio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Na sastanku su govorili i predsjednik Slovenije Borut Pahor, šef crnogorske države Filip Vujanović, kosovski predsjednik Hashim Thaçi, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, bugarski premijer Bojko Borisov i turski vicepremijer Tugrul Türkes. 

»Dolazak predsjednika Srbije u Dubrovnik korak je u pozitivnom smjeru u odnosima dviju država. Hrvatska očekuje rješavanje preostalih otvorenih pitanja u odnosima sa Srbijom, poput sudbine nestalih i zaštite manjina, ali se nada i unaprjeđenju gospodarske suradnje«, rekao je za RTS hrvatski premijer Andrej Plenković.

»Srbija je u procesu pregovora o pristupanju s Europskom unijom i pozicija Hrvatske je da se kroz taj proces nastoje naći rješenja za ona pitanja koja opterećuju naše odnose. Sudjelovanje predsjednika Vučića, potpredsjednika Vlade Dačića na ovom skupu smatram korisnim doprinosom u tom smjeru«, naveo je premijer Plenković.

Sudionici regionalnog summita usvojili su zajedničku Deklaraciju u kojoj su naglasili da ostaju u potpunosti posvećeni regionalnoj suradnji u jugoistočnoj Europi, kao i da čvrsto vjeruju u zajedničku europsku budućnost, jer se projekt EU dokazao kao najuspješniji i najefikasniji garant mira, stabilnosti i prosperiteta u historiji europskog kontinenta.

U Deklaraciji je istaknuto da je glavni prioritet jugoistočne Europe osiguravanje stabilnosti i prosperiteta regije putem ekonomskog rasta, primjene neophodnih reformi i jačanja nastojanja da se riješe otvorena pitanja.

Z. S.