Proračunski fond za nacionalne manjine aktiviran je poslije 15 godina. Sredstva u iznosu od 1.800.000 dinara namijenjena su financiranju projekata iz područja kulture, informiranja, obrazovanja i službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina u Srbiji.
Već na samom početku jasno je da navedena svota ne može u ozbiljnijoj mjeri pokriti potrebe bilo kojeg pojedinačnog projekta kada se razdijeli na sve nacionalne manjine, upozoravaju iz Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ipak, prvi je korak učinjen.
Hvatanje zamaha
Ova je informacija objavljena nakon sjednice Savjeta za nacionalne manjine, koji počinje ispunjavati svoje zakonske ovlasti i kome je predsjedavala ministrica državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić. Sastanku su prisustvovali predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, predstavnici ministarstava vanjskih poslova, pravde, kulture i informiranja, prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, Ureda za ljudska i manjinska prava i Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama.
Predstavnik hrvatske zajednice, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Darko Sarić Lukendić prenosi da je u prosincu prekinut slijed zasjedanja Savjeta. Tadašnja sjednica nije održana, jer nije usvojen dnevni red. Problem je za sve predstavnike nacionalnih manjina bio što je dnevni red dostavljen bez naznake očekuje li se usvajanje odluka po točkama ili je tek riječ o informaciji na planu aktivnosti koje se realiziraju po određenim područjima.
Ove nedoumice i problemi su otklonjeni, budući da su u razdoblju iza nas u dva navrata održani sastanci, jedan s ministricom Brnabić te drugi s direktoricom Ureda za ljudska i manjinska prava Suzanom Paunović. Na tim sastancima su definirani novi prijedlozi mehanizama rada koji bi trebali unaprijediti rad Savjeta, ističe Sarić Lukendić.
Dobro je da je Savjet započeo s radom
Tijekom sjednice akteri su razmijenili informacije o trenutačnim aktivnostima, što je veoma dobro, konstatira Lukendić.
»Konkretno, na ovoj je sjednici donijeta odluka da se operacionalizira republički fond za nacionalne manjine koji postoji već osam godina i za sve to vrijeme ne funkcionira. Jedna od aktivnosti Akcijskog plana za nacionalne manjine jest upravo operacionalizacija ovoga fonda«, ističe on.
Sugovornik međutim ukazuje da je problem što je za tih osam godina ostao jedan te isti iznos – 1.800.000 dinara.
»Primjerice u Hrvatskoj, u sličnom fondu je manjinama na raspolaganju više milijuna eura. Bit problema je zapravo u visini iznosa. Dobro je što će fond postati operativan i što je to pitanje pomaknuto s mrtve točke. No, fond sada treba napuniti novcima kako bi se mogle financirati aktivnosti nacionalnih vijeća, odnosno želimo vjerovati da bi se u njemu moglo naći novca za ustanove i institucije čiji su osnivači nacionala vijeća«.
Po drugim točkama sudionici su informirani o tome što rade pojedini ministri, te su imali priliku uputiti pitanja. Unatoč pomaku koji je ostvaren na planu tiskanja udžbenika za osnovnu školu, Sarić Lukendić je ukazao na jedan od problema s kojim se hrvatska zajednica suočava i koji je iznimno aktualan. Riječ je o davanju suglasnosti na otvaranje odjela u srednjim školama, odnosno na mrežu obrazovnih profila za srednje škole, pored ostalog i na jezicima nacionalnih manjina. Ove je godine HNV inicirao otvaranje novog odjela u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici na profilu medicinski tehničar.
»Nije, nažalost, dana suglasnost na otvaranje ovoga odjela. Kriteriji koje ministarstvo ima, jesu da se razmjerno broju učenika koji završe osmi razred odobrava i broj odjela za nastavu na hrvatskom jeziku u srednjim školama«.
Akcijskom mjerom 6.13 Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina eksplicitno je predviđeno da se prilikom davanja suglasnosti za formiranje grupa i odjela za nastavu na jezicima nacionalnih manjina rabe afirmativni kriteriji.
»Ako je kriterij 'koliko osmaka, toliko srednjoškolaca', ne možemo govoriti o afirmativnim kriterijima, nego je to kriterij ravan jezično većinskoj populaciji«.
Upravo s ovim argumentima Sarić Lukendić upoznao je prisutne na sjednici Savjeta za nacionale manjine. Ipak, sugovornik smatra da se na tome planu vrlo malo može promijeniti.
»Od našeg zahtjeva nećemo odustati i s tim u vezi uputili smo dopise mjerodavnom ministru, ali i predstavnicima hrvatske diplomacije u Srbiji i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Nadamo se da će po ovom pitanju stvari s mrtve točke biti pomaknute u najskorije vrijeme«.
Hrvatska je zajednica iznimno dobro integrirana u društvo u Srbiji, ukazuje predstavnik HNV-a. »Ne postoji jezična barijera kao za neke druge manjine. Zato je posve prirodno da netko tko je završio osnovnu školu na srpskom jeziku, jer u njegovom mjestu nema škole s nastavom na hrvatskom, poželi upisati profil na hrvatskom. Ali i suprotno, netko tko je završio osnovno obrazovanje na hrvatskom, uslijed toga da ne postoji obrazovni profil na hrvatskom u srednjoj školi, upisat će profil na srpskom. Baš iz tog razloga smatramo iznimno značajnim da se broj profila u ponudi na hrvatskom jeziku proširi i da se na taj način ostvari svojevrsna sinergija što bi poticajno djelovalo na one koji se upisuju u odjele na hrvatskom u osnovnoj školi, te na upis na profile na hrvatskom u srednjoj školi«.
Uloga i značaj Savjeta
Dobro je da je profunkcionirao Savjet za nacionalne manjine, jer je upravo to mjesto gdje bi se ovakvi operativni problemi mogli i trebali rješavati. Također, značaj i uloga ovoga Savjeta u predstojećem razdoblju dodatno će rasti jer je predviđen kao tijelo koje treba pratiti realizaciju Akcijskog plana za manjine, smatraju u HNV-u.
»Sljedstveno tome, nacionalna vijeća sada imaju priliku ne samo izvještavati o vlastitim aktivnostima u onom dijelu gdje su prepoznati kao nositelji ili sunositelji aktivnosti Akcijskog plana, nego i upućivati pitanja pojedinim državnim tijelima o tome što su ta tijela izvijestila kao element aktivnosti u sklopu Akcijskog plana. Ta pitanja, komentari ili primjedbe trebaju biti razmatrani na prvoj sljedećoj sjednici Savjeta. Dakle, u jednom neposrednom razgovoru s državnim činovnicima i predstavnicima resornih ministarstava koja trebaju biti nositelji aktivnosti, možemo razjasniti nedoumice, jer se često događa da unaprjeđenje položaja jedne nacionalne manjine ne prati nužno unaprjeđenje položaja svih nacionalnih manjina u konkretnom području. To je najveća točka sporenja što se tiče Akcijskog plana«.
Težište aktivnosti ovoga tijela u razdoblju pred nama upravo će biti raščlamba ili prepoznavanje nedosljednosti koje bi mogle biti sporne kako u samom procesu realizacije Akcijskog plana, tako i u izvještavanju o tim aktivnostima, smatraju u HNV-u.
»Savjet se aktiviranjem sada u stanovitoj mjeri redefinira, počev[i od toga da mu ne predsjedava premijer nego ministrica Brnabić, pa do toga da je prepoznat kao tijelo koje treba pratiti ostvarivanje akcijskog plana. Ali spomenuta su ovom prilikom i druga pitanja od značaja poput, prema mišljenju našeg i drugih nacionalnih vijeća, nelegitimnog predstavnika manjina u REM-u. Da podsjetim, romsko nacionalno vijeće je jednostrano poslalo vlastiti prijedlog koji su republička tijela uvažila, premda je nakon toga dostavljen prijedlog prema zakonskoj proceduri, s dva kandidata, od kojih je jedan predstavnik hrvatske zajednice Kalman Kuntić, a drugi dolazi iz zajednice Rumunja. Iza ovoga prijedloga su zajednički stala sva nacionalna vijeća, međutim sada u REM-u imamo predstavnika romskog nacionalnog vijeća iza kojeg je stalo samo romsko nacionalno vijeće«.
Po ovom pitanju nije, međutim, bilo nikakvog odgovora na ovoj sjednici Savjeta
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a očekuje da postavljena pitanja u dogledno vrijeme dobiju nekakve razumne odgovore, ali i da se ostvari pomak u pogledu spornih pitanja.
»Veoma je važno da postoji kontinuiran dijalog između predstavnika nacionalnih vijeća i državnih tijela. Često problemi na koje nailazimo nisu rezultat niti politike, koja je diskriminatorna spram nacionalnih manjina, niti nečije želje ili animoziteta, nego su posljedica gledanja samo krupne slike od strane državnih tijela i pri tome zanemarivanja pojedinosti koje za neku nacionalnu manjinu predstavljaju cijeli svijet«.
Savjet za nacionalne manjine upravo je točka gdje te značajne pojedinosti mogu i trebaju biti izvučene u prvi plan te se rješavati.
Siniša Jurić
