Subotički kolekcionar Ljudevit Vujković Lamić (1939. – 2025.) godinama je prikupljao i zapisivao građu vezanu za povijest toga grada, s posebnim fokusom na život tamošnjih Hrvata. Rezultat toga rada je i njegova nedavno, posthumno objavljena knjiga Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici koja je promovirana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo.
Sjećanja, kazivanja, literatura
Kako se navodi u predgovoru, u knjizi su opisani pogrebni običaji do 1961. godine, kada se pogreb vršio od kuće u kojoj je pokojnik preminuo, a ne iz mrtvačnice.
»Ova knjiga nema pretenziju nekog znanstvenog etnološkog objašnjavanja, već se temelji na sakupljačkom interesu, osobnom saznanju i istraživanju pronađene postojeće literature i kazivanja pojedinaca tijekom dugog niza godina, s uvjerenjem da je važno ove podatke sačuvati od zaborava radi očuvanja baštine i identiteta. Bunjevci Hrvati žive na ovim prostorima nekoliko stoljeća i sa sobom su donijeli svoje običaje, ali živeći ovdje uz više nacija, pa i miješajući se brakovima s njima, sigurno da se niz običaja poklopio ili su oni usvojeni i preuzeti od susjeda«, zapisao je u predgovoru Ljudevit Vujković Lamić.
Neke od tema obrađenih u knjizi su davanje sakramenta pomazanja, postupci u trenutku nastanka smrti, pripreme pokojnika za sahranu, oglašavanje i objavljivanje smrti, bdijenje (»virastaš«), izrada kovčega i kopanje grobnog mjesta, oproštaj od pokojnika, sprovod, opraštanje pokojnika od obitelji (»opivavanje«), raspored stajanja prilikom pokopa, sprovodna kola, spremanje za vrijeme sprovoda te oplakivanje i »kajanje«. Dio građe posvećen je mjesnim grobljima, križevima, grobnicama, pogrebnim poduzećima, kao i posmrtnicama. Publikacija sadrži veliki broj fotografija i ilustracija.
Osnov za daljnja istraživanja
O knjizi su govorili njezina recenzentica, etnologinja dr. sc. Léda Silling, povjesničar i arhivist Stevan Mačković, katedralni župnik u miru msgr. Stjepan Beretić te grafički dizajner i tehnički urednik te publikacije Ivan Tikvicki. Kako je istaknuto, veći dio opisanih običaja danas više nije živ ili se izmijenio te ova knjiga može biti dobar izvor za upoznavanje s prošlošću kao i poticaj za daljnja etnološka i antropološka istraživanja.
»Najvažniji dio knjige je onaj u kojem autor opisuje običaje i prakse koje je osobno vidio, sprovode, bdijenje, povorku do groblja. On je uhvatio te momente kojih se on sjeća, a njih više nema. Ako netko sad hoće istraživati ovu temu, slabo će sadržaje naći u sjećanjima neke žive osobe, već će trebati uzeti ovu knjigu. Neki običaji su preživjeli, ali se promijenio kontekst, prostor i slično. Sljedeći korak je da neki mladi etnolog na osnovu ove knjige nastavi istraživanje ove teme«, kaže dr. sc. Léda Silling.
Knjigu je objavila udruga Pučka kasina 1878., a njezino objavljivanje pomogli su Grad Subotica, HKC Bunjevačko kolo, JKP Pogrebno, tvrtka Funero te obitelj Mučalov.
»Nažalost, Moca je otišao ne doživjevši pojavljivanje ove knjige. Kao da je to bila cijena da dobijemo priliku upoznati se s njom. Tako ovo djelo ostaje i kao trajan spomen na krhku ljudsku prolaznost, ali i na trajanje pisane i tiskane riječi«, rekao je Stevan Mačković.
Msgr. Stjepan Beretić podsjetio je na aktivan angažman Vujkovića Lamića u hrvatskoj zajednici. Bio je član i osnivač više udruga i organizacija, suradnik brojnih medija i projekata (poput Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca ili topoteke Baština Hrvata u Srbiji), a za 86 godina života ostavio je značajan trag u lokalnoj zajednici. Na prikupljanje građe za ovu knjigu potaknula ga je i rečenica poznatog Ante Sekulića da »običaji oko umrlih nisu još uvijek zabilježeni«. Inače, svoju arhivu tiskane i pisane građe Vujković Lamić darovao je Povijesnom arhivu Subotice.
Na promociji je nastupila i Ženska pjevačka skupina Prelje s izvedbama korizmenih napjeva.
D. B. P.
