Zid Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici od danas (petak, 4. rujna) krasi monumentalno umjetničko djelo – mural. Riječ je o crno-bijelom crtežu velikih dimenzija, dugom 11 i visokom 2,5 metra, čiji je autor Davor Gromilović, vizualni umjetnik iz Sombora.
Mural je zamišljen kao svojevrsna mapa kulture Hrvata na području Vojvodine, predstavljene u njezinoj sadržajnoj i vremenskoj širini i slojevitosti. Istodobno, svojim sadržajem referira i na djelatnost ZKVH-a, ustanove na čijem se zidu nalazi.

Više stoljeća prisutnosti

»Kako bi se predočilo da je riječ o više stoljeća prisutnosti ovdašnjih Hrvata i njihove kulture, za inspiraciju je uzeta estetika starih mapa ovoga prostora. Zbog dimenzija zida mapa nije geografski točna, već pripada nekom imaginariju. Narativni dio rada ima više slojeva, kakva je i kultura po sebi, pa se na slici pojavljuju elementi arhitekture, običaja, religije, obrta, geografije, životnoga stila i folklora, kao i fragmenti grbova plemićkih obitelji«, objašnjava Gromilović.
Slama, žito i motivi salaša upućuju na zemljoradnju, dok su među ostalim prikazane i djelatnosti poput vinarstva i ribolova. Arhitektura je zastupljena od seoske do urbane i stilova neogotike, baroka i secesije. Na muralu se mogu prepoznati i neke građevine od značaja za vojvođanske Hrvate, poput karmelićanske crkve u Somboru, subotičke Gradske kuće i rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu.
»Motivi nisu prikazani s previše detalja jer bi to ‘zatrpalo’ cjelinu, a narativ je namjerno ostavljen otvoren za asocijacije promatrača«, kaže Gromilović.
Mural u Subotici sadržava više elemenata umjetničkog rukopisa po kojemu je Gromilović prepoznatljiv. Uz crtež kao likovnu disciplinu, prisutni su fantastika, bajkovitost i izražena narativnost, kao i svojevrsni odjek srednjovjekovne estetike. Gromilović je murale ranije izrađivao na više lokacija, od Sombora i Novog Sada do Vodnjana u Istri.

Prostor za nova djela

V. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako kaže kako mural prikazuje višestoljetnu prisutnost i bogato materijalno i nematerijalno naslijeđe ovdašnjih Hrvata, koje predstavlja temelj za današnji rad i istraživanja Zavoda. Istodobno, produkcijom u mediju murala i angažiranjem etabliranog vizualnog umjetnika Zavod želi poticati suvremeno umjetničko stvaralaštvo.
»Uz projekte i programe koji se tiču tradicije, prošlosti i kulture sjećanja, nastojimo surađivati s relevantnim suvremenim umjetnicima i autorima. Kao profesionalna ustanova u području kulture, želimo pridonijeti vidljivosti ovdašnjih hrvatskih umjetnika te im otvarati prostor za stvaranje novih umjetničkih djela«, kaže Bako.
Dodaje kako mural, osim umjetničke vrijednosti, ima i funkciju približavanja Zavoda građanima.
»Osim što smo sada dobili novo umjetničko djelo, smatramo da ćemo s muralom biti vidljiviji u kvartu u kojem se Zavod nalazi, kao i da oplemenjujemo grad u kojem živimo i u kojem smo smješteni. Ujedno, zajedno s našom uličnom knjižnicom, na ovaj način komuniciramo s javnošću i prije nego što se uđe u našu zgradu«, navodi Bako.
Idejno rješenje murala rezultat je zajedničkog promišljanja djelatnika Zavoda i umjetnika.
»Mural nije realan prikaz, već umjetnički doživljaj teme kojom se bavi. Željeli smo da to ne bude ukras na fasadi, već kreativni izričaj jednog hrvatskog umjetnika iz Vojvodine«, zaključuje Bako.
D. B. P.