U Golubiću kod Obrovca 24. kolovoza održan je 19. međunarodni znanstveni skup Hrvatsko-srpski odnosi, posvećen povijesnim i suvremenim odnosima hrvatskoga i srpskoga naroda te pitanjima dijaloga, suradnje i međusobnoga razumijevanja, priopćeno je iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji.
Skup su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića i Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novoga Sada, uz financijsku potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske. U organizaciji je sudjelovao i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba.
Kako se navodi u priopćenju HNV-a, u ime hrvatske zajednice u Srbiji sudionicima skupa obratio se upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina i izaslanik predsjednice HNV-a Goran Kaurić.
Kaurić je istaknuo važnost kontinuiteta skupa koji već 19 godina predstavlja prostor za razgovor o složenim pitanjima hrvatsko-srpskih odnosa. Posebno je zahvalio prof. dr. sc. Janku Veselinoviću i organizatorima na dugogodišnjem radu na izgradnji dijaloga, kao i dugogodišnjem gradonačelniku Obrovca Anti Županu na kontinuiranoj potpori i sudjelovanju u radu skupa.
U svojemu je obraćanju Kaurić govorio i o položaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Prema navodima iz priopćenja, osvrnuo se na iskustva hrvatske zajednice od početka devedesetih godina do danas te istaknuo kako se njezin položaj u značajnoj mjeri odražava kroz širi politički i društveni kontekst te odnose Zagreba i Beograda.
Posebno je upozorio na, kako je rekao, porast napetosti i pritisaka prema hrvatskoj zajednici od početka aktualnih studentskih prosvjeda u Srbiji. Kako se navodi, Kaurić je istaknuo da su Hrvati u javnom prostoru i na društvenim mrežama sve češće izloženi uvredama, etiketiranju i stigmatizaciji, uključujući i javno označavanje pripadnika hrvatske zajednice kao ustaša.
Kao jedan od zabrinjavajućih primjera izdvojio je slučaj koji je pogodio HKPD Stjepan Radić iz Novoga Slankamena, kao i hrvatsku udrugu iz Golubinaca. Prema njegovim riječima, te su udruge bile izložene neistinitim tvrdnjama i manipulacijama koje su na društvenim mrežama potaknule prijeteće i zastrašujuće komentare, uključujući i otvorene pozive na nasilje.
Kaurić je, kako se prenosi u priopćenju, naglasio da poticanje nesnošljivosti prema hrvatskim kulturnim udrugama i pripadnicima hrvatske zajednice ne smije postati prihvatljiva društvena praksa. Ocijenio je kako upravo skupovi poput onoga u Golubiću trebaju biti prostor otvorenoga razgovora, osude govora mržnje, zaštite manjinskih prava te traženja prostora za suradnju i pomirenje.
U sklopu programa predstavljena je i nova knjiga prof. dr. sc. Darka Gavrilovića Svetozar Pribićević i hrvatsko-srpski odnosi na prijelazu stoljeća. Knjiga se bavi povijesnom osobom Svetozara Pribićevića i dinamikom hrvatsko-srpskih odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Kako piše Autonomija, sveučilišni profesor iz Novoga Sada i jedan od pokretača znanstvenih skupova o hrvatsko-srpskim odnosima dr. sc. Janko Veselinović ocijenio je da su danas odnosi između Srbije i Hrvatske najgori nakon ratnih sukoba devedesetih, ali je dodao da ohrabruje činjenica da su odnosi u višenacionalnim sredinama u kojima žive Hrvati i Srbi dobri i da se ne vidi u ozbiljnoj mjeri posljedice sve oštrije nacionalističke retorike.
»Mi smo ovdje i ove godine da kažemo da se ne slažemo s anticivilizacijskom retorikom i da se, učeći od nekih drugih naroda koji su nadišli svoju ratnu prošlost, trebamo okrenuti budućnosti, odnosno suradnji i pomirenju. Ako toga ne bude, bojim se da nam se ne piše dobro na ovim prostorima Balkana. Ako nema ljudi, nema života«, rekao je Veselinović na otvaranju znanstvenog skupa »Hrvatsko-srpski odnosi – istorijska gledišta« u Golubiću.
H. R.