Basijana se nalazi nedaleko od Donjih Petrovaca, u Srijemu, i zahvaljujući položaju uz važan rimski put, povezivala je Sirmijum s ostatkom Panonije. Od vojnog naselja prerasla je u razvijen gradski centar s ulicama, javnim građevinama, termama i trgovinom. Danas su njeni ostaci dragocjeno svjedočanstvo da je Srijem prije gotovo dvije tisuće godina bio dio razvijene rimske civilizacije. 
Povratak u zaboravljeni grad

Smatra se da je naziv Basijana keltskog podrijetla i da su ga Rimljani prihvatili od starosjedilaca. Pretpostavlja se da je prvobitno naselje osnovano u 1. stoljeću kao autonomni civitas, na prostoru koji su naseljavala panonska plemena Amantini i Skordisci, i da ga je Hadrijan promovirao u rang municipija 124. godine prilikom svog boravka u Panoniji. Velikim dijelom je uništen invazijom Huna, 454. godine, i kasnije Gota, ali nije uništeno svjedočanstvo o značaju ovog grada. Lokalitet Basijana u Donjim Petrovcima prostire se na pašnjak-lokalitetu površine od oko 28 hektara i više desetljeća čeka arheologe. Djeluje da je već dugo zaboravljen, poput samih žitelja malog srijemskog mjesta koji su odavno navikli da žive skrajnuto s puta Ruma – Inđija.
U lapidarijumu Zavičajnog muzeja Ruma, 21. srpnja 2026. održano je predavanje na temu »Basijana – priče iznad i ispod zemlje«, arheologa Lazara Markovića. Kroz zanimljivu priču o jednom od najznačajnijih rimskih lokaliteta u Srbiji, Marković je publiku upoznao s prvim istraživanjima Basijane, ljudima koji su ih pokrenuli, njihovim sudbinama, ali i s onim što nas očekuje u bliskoj budućnosti. Poslije skoro devet desetljeća, Basijana ponovno postaje mjesto arheoloških iskopavanja. Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama izdvojilo je sredstva za prvu fazu ovog velikog projekta, čiji će nositelj biti Zavičajni muzej Ruma, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Arheološkim institutom u Beogradu.
»Basijana je antički grad koji znamo iz povijesnih izvora i s povijesnih mapa, međutim, kada se danas kaže Basijana, misli se i u stručnoj javnosti na arheološki lokalitet u Donjim Petrovcima. Basijana ima najprije lokalni značaj, ali bitna je zbog činjenice da je bila pogranično područje i kao takva veoma je interesantna istraživačima i široj javnosti kao pokazatelj procesa koji su se odvijali na rubnim područjima Rimske imperije«, rekao je arheolog Lazar Marković. 
Prvi pisani podatci o Basijani su oni od grofa Marsilji, koji je bio dio austrijske ekipe koja je postavljala granicu između tadašnje austrijske i otomanske imperije. 
»On je prvi zabilježio da se sjeverno od Donjih Petrovaca nalazi lokalitet koji bi mogao biti rimski. Kasnije, prva istraživanja provodi Šime Ljubić, arheolog iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, i to 1882. godine. Sljedeće, i posljednje iskopavanje koje smo imali na tom lokalitetu, bilo je 1935. Proveo ga je dr. Miodrag Grbić iz Muzeja kneza Pavla, ali je bio angažiran od strane Povijesnog društva u Novom Sadu, u cilju dokazivanja postojanja antičke Basijane upravo na tom mjestu«, kaže Marković. 
Tom prilikom otkrivene su tri zgrade od kamena i opeke, sa sistemom za zagrijavanje prostorija (hipokaust), podnim mozaicima i kanalizacijskom mrežom. Tijekom daljih istraživanja otkriveno je mnogo kamenih nadgrobnih spomenika, žrtvenika, posuda, žižaka i više od 300 novčića. Nakon iskopavanja urađene su i avionske snimke Basijane, na osnovu kojih je izrađen i urbanistički plan, i došlo se do zaključka da ovo utvrđenje ima izgled nepravilnog petougla, dimenzija 550 s 350 metara. Izvori kažu da je grad bio opasan bedemima s kulama kvadratne osnove. Na krajevima glavnih ulica (cardo i decumanus) nalazile su se kapije. Grad je imao pravilan raspored ulica. Postojale su četvrti s kompleksima građevina javnog karaktera, kao i stambeni dio u čijem sastavu su se nalazile i radionice za snabdijevanje grada. Postojale su i tekstilne radionice (gynaecium Bassianense) koje su se najvjerojatnije bavile izradom vunenih proizvoda. Pretpostavlja se da je u Basijani bila smještena konjička jedinica Krila Panonije. Iz grada se do naselja prilazilo preko mostova, a vojni logor se nalazio pokraj sela Dobrinci, tri kilometra od Basijane, na lokalitetu Solnok, o kojem je u predavanju bilo više riječi.
»U posljednjih dvadesetak godina, metode daljinske prospekcije omogućile su arheolozima da iz malo drugačijeg kuta promatraju lokalitete. Godine 2014. zajedničkim poduhvatom i projektom austrijske i Srpske akademije nauke i umetnosti snimljen je lokalitet, što je rezultiralo njegovim dobrim poznavanjem. Od tada smo imali još snimanja od strane Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Biosens projekta Novi Sad. Prošle godine bilo je interesantno snimanje susjednog lokaliteta Solnok, od strane arheologa Aleksandra Stamenkovića, koje je donijelo nove rezultate«, rekao je Marković. 
Kako je kazao, Basijana je značajna jer se već u prvim izvještajima arheologa s kraja 19. stoljeća spominju neka prezimena tadašnjih mještana, čiji potomci i danas žive u blizini lokaliteta, u Donjim Petrovcima, Dobrincima, Putincima. Basijana i danas ima bitnu ulogu u njihovim životima, oni nastavljaju brinuti o njoj, što je možda najvažnije pored svih rezultata istraživanja.

Novi početak starog grada

Direktor Zavičajnog muzeja Ruma Uroš Nikolić rekao je da je ovo tek početak jedne velike priče. Pored predstojećih arheoloških istraživanja, planovi obuhvaćaju i izgradnju vizitorskog centra, kao i razvoj jedinstvene arheološke rute kroz Srijem, koja bi povezala pet značajnih lokaliteta i predstavila bogato kulturno naslijeđe na suvremen način. 
»Od dvadeset lokaliteta od velikog značaj u Srbiji, Ruma se može podičiti da su dva na teritoriju njene općine – Gomolava i Basijana, koje predstavljaju prije svega resurs koji treba iskoristiti. Zavičajni muzej je nakon renoviranja i formiranja stalnih postavki krenuo u veće projekte, u cilju definiranja Rume kao kulturnog centra Srijema. Pri tome se Basijana prirodno nametnula, a kako na sebi nema urbane arhitekture, daje nam mogućnosti i za istraživanje i za prezentaciju«, rekao je Nikolić. 
Predavanju je prisustvovala i pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Aleksandra Ćirić Bošković, koja je ovom prilikom izjavila: 
»Pored Sirmijuma, Basijana je jedan od najznačajnijih lokaliteta na teritoriju Srijema, jer je bila obrambeni grad samog Sirmijuma. Basijana je nepravedno zapostavljena skoro čitavo jedno stoljeće, a toliko velik značaj i potencijal ima, kako u znanstvenom, tako i u turističkom pogledu. Iz tog razloga se tajništvo odlučilo da pomogne ovaj projekt u iznosu od 2,3 milijuna dinara, kako bi se započeli arheološki radovi u suradnji s eminentnim znanstvenim institucijama i nadam se da ćemo naredne godine imati potrebe da pomognemo u nekoj daljoj fazi arheoloških iskopavanja, kako bi se turistička ponuda poboljšala i proširila, kao i znanstveni potencijal, kako Zavičajnog muzeja, tako i Srijema uopće, i očuvalo blago koje imamo«, kazala je Ćirić Bošković.
Rimski prsten iz Rume predstavlja slučajan nalaz s teritorija municipijuma Basijana. Riječ je o ženskom nakitu od bronce, s latinskim natpisom »Veni – Amica« (Dođi – prijateljice). Prsten je promjera 1,9 centimetara, težine dva grama. Slova su pravilno otisnuta. Prsten iz Rume najvjerojatnije je bio vjerenički, a pripadao je nekoj mladoj ženi s teritorija Basijane. Prsten datira iz 3. ili 4. stoljeća, a značajan je po tome što njegova poruka do tada nije bila poznata među natpisima na nakitu, što ga čini jedinstvenim.
M. Mikolaci