Dugotrajna suša, iznimno visoke temperature i afrička svinjska kuga nanijele su velike štete poljoprivredi u Srbiji, a najteže posljedice tek bi mogle postati vidljive. Agroekonomist i profesor Poljoprivrednog fakulteta u mirovini Miladin Ševarlić upozorava kako na pojedinim područjima neće biti berbe kukuruza, dok je stanje soje još nepovoljnije. Ševarlić je za N1 kazao kako od kolega s terena dobiva informacije da na području od Kikinde do mađarske granice na pojedinim parcelama uopće neće biti berbe kukuruza. Zbog nedostatka vlage klip se nije uspio formirati prije početka najtežega razdoblja suše, a upitno je hoće li se dio biljaka moći iskoristiti barem za silažu. Slične informacije stižu i iz Mačve.
Prema njegovoj ocjeni, stanje soje još je gore, dok se suncokret, kao kultura otpornija na sušu, zasad uspijeva održati na parcelama na kojima je primijenjena odgovarajuća agrotehnika i u proizvodnju je više uloženo. Dodatan problem predstavljaju ptice koje jedu suncokret i prije njegova sazrijevanja, zbog čega je neizvjesno koliko će uroda dočekati žetvu. Iako je prošlogodišnja suša bila izraženija, ove je godine zabilježeno više uzastopnih dana s ekstremno visokim temperaturama. Takvi uvjeti dodatno iscrpljuju biljke, a Ševarlić upozorava kako ni navodnjavanje pri velikim vrućinama ne mora dati očekivane rezultate. »Biljke praktički gore i ne mogu disati«, slikovito je opisao stanje na njivama, dodajući kako država mora posvetiti znatno više pozornosti poljoprivredi i selu.
Velik udarac pretrpjela je i stočarska proizvodnja zbog pojave afričke svinjske kuge. Ševarlić smatra kako je reakcija nadležnih veterinarskih službi zakasnila te da će poseban problem biti nadoknada izravnih i neizravnih šteta. Izravna šteta odnosi se na eutanazirane životinje, dok proizvođači za nastavak proizvodnje moraju nabaviti nove rasplodne krmače, nerastove i prasad za tov. Posljedice osjećaju i gospodarstva na kojima bolest nije potvrđena, ali zbog zaštitnih mjera ne mogu prodavati svinje. Prasad tako prerasta u tovne svinje, koje postižu nižu cijenu, dok proizvođači često nemaju pripremljene dovoljne količine hrane za produženi tov. Sve bi to, prema Ševarlićevoj procjeni, moglo dovesti do povećanog uvoza prasadi, zamrznutog mesa i drugih prehrambenih proizvoda. Upozorio je kako su cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda približno jednake onima od prije desetak godina, dok su repromaterijal, mehanizacija i ostala sredstva za proizvodnju višestruko poskupjeli. Visoke maloprodajne cijene hrane stoga, smatra on, nisu posljedica cijena domaćih sirovina, nego velikih trgovačkih marži i uvoza.
Kao jednu od hitnih mjera Ševarlić predlaže da država rebalansom proračuna poljoprivrednicima osigura dodatnih 17.000 dinara po hektaru, čime bi potpora bila vraćena na prošlogodišnjih 35.000 dinara. Smatra kako taj novac treba isplatiti bez dodatnog dokazivanja računima, osobito proizvođačima čije su njive ostale bez uroda.
Među dugoročnim rješenjima navodi komasaciju zemljišta u središnjoj Srbiji, uređenje poljskih putova te ravnomjernije poticaje za bušenje bunara i razvoj navodnjavanja. Bez ozbiljnije državne pomoći, upozorava Ševarlić, mnoga će poljoprivredna gospodarstva teško nastaviti proizvodnju, a nezadovoljstvo proizvođača moglo bi na jesen ponovno dovesti do prosvjeda.
Priredio: I. U.