Hrvatska je u srijedu, 5. kolovoza, obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Istodobno, u Srbiji se 4. kolovoza obilježava Dan sjećanja na stradale i prognane u vojnoj akciji Oluja.  
U Hrvatskoj je i ove godine središnja proslava održana u Kninu. Sudjelovao je državni vrh Hrvatske, a prikazane sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Predsjednik Zoran Milanović poručio je na obilježavanju 31. obljetnice Oluje da Hrvatska rat nije dobila samo silom, nego i pameću, te istaknuo da bez Hrvatske vojske, gardijskih brigada i HVO-a ne bi bilo Daytonskog sporazuma.
Premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je kako je Oluja otvorila put prema miru. »Za Hrvatsku je nakon Oluje provedena mirna i uspješna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska dovršila proces svoje teritorijalne cjelovitosti. Te povijesne činjenice temelj su našega ponosa – mirnog, dostojanstvenog i nepokolebljivog«, rekao je Plenković u Kninu.
Sjećanje na žrtve Oluje komemorativnim skupom u ponedjeljak, 3. kolovoza, u ličkom selu Komić kod Udbine obilježilo je Srpsko narodno vijeće. »Nijedna žrtva, hrvatska ili srpska, ne zaslužuje biti zaboravljena. Nevinost žrtve ne ovisi o tome na čijoj je strani rođena«, poručio je  predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević. Dodao je da SNV »odaje počast svim civilnim žrtvama rata, bez obzira na njihovu nacionalnost«. 
Centralni komemorativni skup povodom Dana sjećanja na stradale i prognane u vojnoj akciji Oluja održan je u utorak, 4. kolovoza, u Mrkonjić Gradu. Zajednički su ga obilježile Srbija i Republika Srpska. 
»Oluje i pogroma protiv srpskog naroda više nikada neće biti, ma tko bio na drugoj strani«, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Mrkonjić Gradu, poručivši kako će svi Srbi biti jedinstveni i neće dopustiti da ih se dijeli državnim granicama te da Republiku Srpsku nikada neće ostaviti na cjedilu. Kako je ranije kazao, izbor lokacije za ovogodišnju centralnu ceremoniju simboličan je i važan, »jer je Mrkonjić Grad mjesto koje je pretrpjelo jeziva razaranja i pogrom«.
U Beogradu, Čortanovcima, Busijama i drugim mjestima u Srbiji, te u hramovima SPC-a u Hrvatskoj služen je parastos.
Govoreći o godišnjici Oluje, odnosno o tome što i ove godine Hrvatska organizira slavlje, a Srbija komemoraciju, direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov je za Insajder rekao da je nevolja u tome što i jedna i druga strana svaku godišnjicu događaja iz devedesetih godina koristi za unutrašnje svrhe, kako bi skrenuli pažnju s unutrašnjih problema.
»Ovdje je problem što se svaki od tih događaja promatra pojedinačno, a ne u ukupnom kontekstu u kojem se dogodio. Kada se spominje Oluja, zanemaruje se cijeli tijek događaja koji je prethodio Oluji: nošenje moći cara Lazara kroz srpske zemlje, po onom sustavu ‘topovi – popovi – lopovi’, zatim kapetan Dragan, pobuna u Kninu i u Srpskoj Krajini, Vučićev zapaljivi govor u Glini, plan Z4 koji je odbačen, a koji je mogao biti spasonosna varijanta za Srbe u tadašnjoj Krajini. To, naravno, ne opravdava zločine koji su se dogodili tijekom i nakon Oluje«, rekao je Popov.
Dodaje da je, prema nekim procjenama, nestalo oko 1.900 ljudi, dok je prema procjenama i istraživanjima Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj bilo oko 700 žrtava.
»I protjerano je više od 200.000 ljudi iz njihovih domova. No, to govori o tome da je to samo završetak jednog dugog procesa za koji zasigurno odgovornost snose i jedna i druga strana, a koji bi nas neki željeli stalno držati u devedesetim godinama, oduzimajući budućnost našoj djeci«, naveo je Popov. 
Hrvatska je tijekom operacije Oluja uspostavila kontrolu nad više od 18 posto svog teritorija.  
Z. V.