Na zavjetni dan župe Uzvišenja svetog Križa u Rumi, 12. svibnja, u pastoralnom centru Leopold Bogdan Mandić otvorena je izložba »1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva (925.-2025.): Tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu«. Naime, 1925. milenijska je proslava Hrvatskoga Kraljevstva održana diljem Kraljevine SHS, između ostalog i diljem Srijema (Petrovaradin, Ruma, Srijemska Mitrovica, Kukujevci, Golubinci, Šid, Hrtkovci, Morović, Zemun, Srijemski Karlovci). U povodu tog jubileja, tada su diljem Srijema, kao i u Subotici, postavljene spomen-ploče, od kojih dio postoji i danas.
Izložba putem tekstova i fotografija govori o tim događanjima, a nastala je u produkciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Premijerno je prikazana u rujnu 2025. godine u Golubincima, kao dio programa proslave 1.100 godina Hrvatskoga Kraljevstva među Hrvatima u Srbiji. Autorica izložbe je Katarina Čeliković, za dizajn je bio zadužen mr. sc. Darko Vuković, a suradnici su bili i mr. sc. Zlatko Virc, Marko Kljajić, Vladimir Nimčević i Stevan Mačković.
Povod za daljnja istraživanja
Izložbu je predstavio Branimir Kopilović, stručni suradnik za kulturne programe i projekte u ZKVH-u. Rumski župnik preč. Josip Ivešić u uvodu je podsjetio nazočne da je povijest učiteljica života, te da je vrijedno znati povijest i svog i drugih naroda, kako bi se život bolje mogao sagledati i upoznati.
»U nastojanju da obiđemo cijelu Vojvodinu danas smo u Rumi, gradu koji je bio dio milenijske proslave Hrvatskoga Kraljevstva. O proslavi u Rumi, kada je riječ o ovoj postavci, svjedoče izvori iz Spomenice hrvatskih kulturnih, prosvjetnih i pjevačkih društava u Srijemskoj Mitrovici do 1936. godine. Naravno, ova izložba je proces i inicijalna kapisla za daljnja istraživanja. Nadam se da će vam izložba biti zanimljiva i da ćete nešto novo naučiti iz nje. Također, nadam se i budućoj suradnji, osobito što je dosadašnja suradnja ZKVH-a sa Srijemskom biskupijom bila izuzetno uspješna«, rekao je Branimir Kopilović.
O kralju Tomislavu
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, Tomislav je bio hrvatski vladar približno od 910. do 928. godine. Njegovo podrijetlo nije poznato, ali je vjerojatno potjecao iz dinastije Trpimirovića. Toma Arhiđakon zabilježio je da je Tomislav bio knez (dux) 914. godine, što je jedini potpuno pouzdani podatak o njemu. Na temelju djela Historia salonitana maior (XVI.-XVII. st.), zaključuje se da je Tomislav bio prvi hrvatski vladar koji je koristio naslov kralja, te da je upravljao dalmatinskim gradovima i otocima, koji su inače bili u vlasti Bizanta. Kult Tomislava kao prvog okrunjenoga hrvatskoga kralja održao se unatoč potonjim kritičkim osvrtima hrvatskih povjesničara na historiografska tumačenja XIX. stoljeća. Prema mišljenju stare historiografije, kako navodi povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, 925. godine Tomislav se okrunio za kralja, premda o samoj krunidbi u povijesnim izvorima nema nikakvih podataka, kao niti o Duvanjskom polju kao mjestu krunidbe. Smatra se kako je spomenuti događaj imao ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.
Hrvati iz Vojvodine dali su svoj doprinos i kada je riječ o skulpturi s prikazom kralja Tomislava na konju, postavljenoj kod željezničkog kolodvora u Zagrebu, budući da ju je izradio kipar Robert Frangeš Mihanović (1872. – 1940.) podrijetlom iz Srijemske Mitrovice.
M. Mikolaci
