Dan 6. svibnja obilježava se kao datum kada je 1992. godine pokrenuta kampanja progona nesrpskog stanovništva u Hrtkovcima te se na taj dan ukazuje na potrebu sjećanja na žrtve i protjerane Hrvate iz ovog mjesta, ali i ostatka Srijema te cijele Vojvodine. Ovogodišnja komemoracija 6. svibnja započela je na mjesnom groblju molitvom za sve nastradale tijekom 90-ih godina.
»Danas stojimo ovdje u Hrtkovcima, na mjestu koje za mnoge nije samo točka na karti, nego rana koja još uvijek nije zacijelila. Potpuno smo svjesni osjetljivosti trenutka kad god se progovara o teškim temama iz naše povijesti, te potpuno uvažavamo nelagodu, ponovnu traumu i strah kod naših ljudi u Vojvodini, ali i kod nas koji smo u to vrijeme morali iseliti. Unatoč svemu, smatramo iznimno važnim i odgovornim njegovati kulturu sjećanja na te teške trenutke i stradanja brojnih nevinih žrtava. Okupili smo se ovdje kako bismo odali počast Mijatu Štefancu, jednom od onih koji su ubijeni samo zato što su bili Hrvati, ali danas ne izgovaramo samo jedno ime. Danas mislimo i na sve druge lojalne građane Vojvodine i Srbije koji su tijekom devedesetih bili izloženi prijetnjama, progonima, poniženjima, nasilju i ubojstvima«, kazao je predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata Ivo Martinović.
Sjećanje kao opomena
Kako je kazao, 6. svibnja 1992. godine Hrvatima u Hrtkovcima izrečena je poruka koja je mnogima promijenila život.
»Poruka da nisu poželjni. Poruka da trebaju otići. Ta poruka nije ostala samo na riječi. Pretvorila se u nasilje, strah, odlazak, ispražnjene kuće i razrušene živote. Ovo sjećanje na te dane je opomena«, kazao je Martinović.
On je pozvao i na odgovornost da se pamti, govori, ali i oprosti svima koji su se pokajali za svoja nedjela, kao i na odgovornost da se ne dopusti da se ovakva i slična zla ikada ponove – bilo kome i bilo gdje.
U izvještaju Elisabeth Rehn, izvjestiteljice za ljudska prava Organizacije Ujedinjenih naroda, piše kako je u razdoblju od 1991. do 1995. iz SR Jugoslavije pobjeglo između 45.000 i 50.000 Hrvata, uglavnom zbog terora i zastrašivanja.
»Ovim današnjim činom nikako ne želimo umanjiti važnost Đurđevdana, kada je krsna slava mnogih pravoslavnih Srba, jer blagdan svetog Jurja je važan blagdan i kod nas katolika. Stoga želimo ponoviti da se danas svih ovih stradanja prisjećamo ne da bismo širili mržnju, nego da bismo sačuvali istinu, jer bez istine i priznanja patnje svakoj nevinoj žrtvi nema pravde, bez pravde nema mira, a bez mira nema budućnosti. Zato danas ne govorimo o prošlosti, govorimo i o budućnosti, o potrebi da gradimo društvo u kojem nitko neće biti progonjen zbog svog imena, svoje vjere ili naroda. Društvo u kojem će različitost biti snaga, a ne razlog za strah«, rekao je na koncu Martinović.
Spomen-obilježje u planu
Nazočnima na komemoraciji obratio se i član Odbora za službenu uporabu jezika i pisma Hrvatskog nacionalnog vijeća i upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu Goran Kaurić:
»Kultura sjećanja je kultura u svim demokratskim sustavima, svim demokratskim državama, tako da se nadam da ćemo uskoro i mi kao Hrvati i hrvatska zajednica koja je teško stradala devedesetih godina, nedužna, dobiti mjesto, spomen-obilježje na kojemu ćemo moći pomoliti se i na obljetnicu postaviti cvijeće. Siguran sam da će se Hrvatsko nacionalno vijeće, krovna organizacija zajednice kojoj pripadam, truditi i kroz razgovore uspjeti ishodovati nešto što već dulje od 30 godina čekamo. Hvala i vama iz Udruge prognanih Hrvata, koji temeljno ne dozvoljavate da ova žrtva hrvatske zajednice prvenstveno u Vojvodini padne u zaborav, a znam da bi mnogi to željeli. I svima zahvaljujem što ste pored svih pritisaka koji su i dalje ovdje na djelu, straha koji i dalje postoji, o tome se ne trebamo stidjeti govoriti, došli, i siguran sam da ćemo uspjeti ishodovati da dobijemo ono što zajednica u svakom slučaju zaslužuje na ovim prostorima«.
Nazočna je bila i predsjednica Zavičajnog kluba Gomolava Marta Kučinić koji okuplja Hrtkovčane i njihove prijatelje. Organizacijom društvenih aktivnosti nastoje privući i mlađe generacije.
»Imali smo goste iz Petrovaradina, HKPD Jelačić sa Šumskom vilom, zatim susret Hrvata iz Vojvodine i prognanih iz Srijema, a uskoro nas očekuje Srijemska večer, gdje su nam dobro došli svi, kako Hrtkovčani, tako i svi Srijemci i naši prijatelji. Na taj način u stvari pokušavamo mlade dovesti do toga da sudjeluju u našim aktivnostima, a mislim da ćemo do njih doprijeti najprije zabavom i druženjem.«
Položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Odana je počast i pokrovitelju Zajednice prognanih i njenom dugogodišnjem predsjedniku Antonu Pliveliću, koji je po vlastitoj želji pokopan u svojim rodnim Hrtkovcima. Molitva je okončana kod središnjeg križa, nakon čega su se svi uputili u župnu crkvu sv. Klementa, gdje je održana misa za nastradale u Hrtkovcima tijekom devedesetih godina. Misu je predvodio hrtkovački župnik vlč. Ivica Živković.
Komemoraciji su nazočili i član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje Ninoslav Radak, Jakov Ivančić iz ogranka ZPHSBB-a u Osijeku i predsjednik udruge Dr. Nikola Dogan Mirko Paulić.
M. M.
