I ovoga 9. svibnja obilježen je Dan Europe. Tim povodom šef Delegacije EU u Srbiji Andreas von Beckerath poručio je da Srbija pripada Europskoj uniji kao »domaćin za sopstvenim stolom«, ističući važnost reformi, vladavine prava i dijaloga u procesu europskih integracija. 
Također, prošloga tjedna objavljeno je i novo izdanje Standardnog Eurobarometra, istraživanja javnog mnijenja koje naručuje Europska komisija, a koje se provodi u 27 članica EU i u većini zemalja kandidata za članstvo. 
Kada je riječ o Srbiji, prema tom istraživanju, 35% građana smatra da bi članstvo zemlje u EU bila dobra stvar, 30% da bi bila loša stvar, a 35% da ne bi bila ni dobra ni loša stvar, objavio je portal Savremena politika. S druge strane, upitani – bi li naša država imala koristi od članstva u EU, 55% građana Srbije kaže da bi država imala koristi, dok 41% kaže da ne bi.
Na pitanje – ima li EU za njih pozitivnu ili negativnu asocijaciju, 32% građana Srbije odgovorilo je da je u pitanju pozitivna, a 34% negativna asocijacija. Dodatnih 34% ima neutralan stav prema EU.
Prema istom istraživanju, 36% građana Srbije ima povjerenja u EU, dok 59% nema. 
Sve u svemu, rezultati ovog istraživanja pokazuju duboku društvenu podijeljenost i svojevrsni zamor od teme eurointegracija. Nekada snažno proeuropsko raspoloženje, karakteristično za razdoblje nakon 2000. godine, danas je vidljivo oslabilo. Podsjetimo, nakon petolistopadskih promjena do 2008. dominirao je snažan eurooptimizam (vrhunac je bio 2003. i 2004. kada je »pro EU« raspoloženje imalo preko 70 posto potpore). Od 2009. do 2020. bilježio se postupni pad podrške, a od 2022. jača euroskepticizam. 
Kada je riječ o aktualnom stanju, stručnjaci (koji su se bavili sličnim novijim istraživanjima) smatraju kako je posebno značajan velik broj neutralnih ispitanika, za koji navode da je rezultat dugotrajnog i neizvjesnog procesa pristupanja, ali i osjećaja da Bruxelles prema Srbiji primjenjuje dvostruke standarde. Upravo skupina neutralnih građana mogla bi u budućnosti biti presudna za oblikovanje javnog mnijenja, ovisno o (geo)političkim okolnostima i konkretnim koristima koje bi građani eventualno osjetili od europskih integracija. Naravno, ključni će i nadalje biti centri moći koji sudjeluju u upravljanju tim narativom. 
Priča o Srbiji u EU praktično traje još od demokratskih promjena 2000. godine. U travnju 2008. potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, status kandidata dobili smo u ožujku 2012., a krajem 2015. otvorena su prva dva pregovaračka poglavlja. No, koji god datum da uzmete u obzir, dojam je isti – u pitanju je dugo putovanje. 
D. B. P.