Priroda i društvo

Prva tri od kraja

Kako se bliži ljeto, ja sve više razmišljam o Jadranu. Iskreno, čini mi se da u ovoj međusezoni, između dva ljeta, nije bilo ni prave pauze u tim mislima. Kad god naiđe neko izazovnije razdoblje ili situacija, samo pojačam maštanje i barem u glavi pobjegnem tamo. A sada, kako se ljeto sasvim lijepo približava, raste i nestrpljenje, pa sam zaključila da je možda stigao trenutak da svoju ljubav prema jadranskim otocima malo katalogiziram, i to abecednim redom. Jasno je da će neka slova ostati prazna, ali već ću pronaći način da ih ispunim nekim jadranskim motivima. Tekst će, naravno, ići u nekoliko nastavaka, kako zbog broja otoka, tako i zbog broja slova u abecedi.
Hrvatska je zemlja kojoj more nije samo obala, nego i čitav jedan razasuti svijet. Duž njezine obale nalazi se čak 1.244 prirodnih tvorbi, 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Ta brojka Hrvatsku svrstava među zemlje s najrazvedenijom obalom Mediterana, a svaki od tih komadića kopna nosi vlastiti karakter. Neki su naseljeni i živahni tijekom cijele godine, neki ljeti postaju male pozornice života, a zimi gotovo posve utihnu. Od kamenih sela, maslinika i vinograda do skrivenih uvala, borovih šuma i suhozida, hrvatski otoci nisu samo geografske točke nego mali svjetovi za sebe.
Da početak priče bude zabavniji, jer more ne mari za abecedu, samo za plavetnilo i ugođaje, pa je tako otok na slovo A teško pronaći, krenut ću ovo sve od kraja. Ako se netko, u međuvremenu, sjeti nekog otoka na slovo A, slobodno mi dojavite, bit će mi drago.

Izabrana trojka

Krećemo od najudaljenijeg naseljenog šibenskog otoka Žirje, koji je često zanemaren u korist razvikanijih susjeda, ali upravo je u tome njegova prednost. Poznat po netaknutoj prirodi, vojnoj povijesti i iznimnim uvalama, Žirje je otok za one koji vole osjećaj udaljenosti. Ima vrlo malo stalnih stanovnika, a život je ovdje skroman i čvrsto povezan s morem. Tijekom ljeta privlači nautičare, ronioce i ljubitelje robinzonskog turizma, dok izvan sezone gotovo u potpunosti pripada svojim mještanima i tišini. Žirje nije mjesto spektakla, nego otok koji se pamti po miru, jednostavnosti i osjećaju da ste pobjegli dovoljno daleko.
Naredni, Zlarin, je mali otok bez automobila, što ga već samo po sebi čini posebnim u današnjem svijetu. Smješten blizu Šibenika, poznat je po tradiciji vađenja i obrade crvenog koralja, koji je stoljećima oblikovao identitet mjesta. Na otoku živi tek nekoliko stotina stanovnika, a upravo ta mala zajednica čuva njegov šarm. Ljeti Zlarin postaje utočište za one koji traže sporiji ritam, kupanje i bicikliranje, dok zimi ostaje prostor tišine, lokalne svakodnevice i mora koje se čuje jasnije nego igdje. Posebno je privlačan putnicima koji žele osjetiti Mediteran kakav je nekad bio: jednostavan, tih i iskren.

Moj ovogodišnji izbor za kraj

Vis je otok koji se ne osvaja na prvu, nego polako, kao dobra priča. Dugo je bio zatvoren za strane posjetitelje zbog vojne strateške važnosti, pa je upravo zahvaljujući toj izolaciji sačuvao autentičnost. Poznat je po Komiži, ribarskom mjestu snažnog karaktera, po Modroj špilji na Biševu i plaži Stiniva, jednoj od najpoznatijih u Hrvatskoj. Vis ima oko 3.000 stanovnika, a život ovdje nije samo ljetna kulisa. Sezona donosi jedrenje, ronjenje, vinske ture i istraživanje skrivenih uvala, dok izvan sezone otok otkriva svoju mirniju stranu, poljoprivredu, vinograde i onu posebnu tišinu zbog koje mnogi upravo tada dolaze.
Sljedećeg tjedna nastavljamo punom parom, a ja se radujem ovom popisu, kao da ga popisujem uživo.
GKM

Najave

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.